Nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma


Centralna banka Crne Gore ima značajnu ulogu u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, s obzirom da je, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, regulator i supervizor značajnog broja najvažnijih obveznika u Crnoj Gori. 



Uloga CBCG kao regulatora


Funkcija Centralne banke Crne Gore kao regulatora u ovoj oblasti ogleda se u izradi, odnosno učešću u izradi relevantnih zakona i podzakonskih akata koji, između ostalog, imaju za cilj i da smanje mogućnost pranja novca i finansiranja terorizma posredstvom institucija nad kojima nadzor sprovodi Centralna banka Crne Gore. 


Takođe, funkcija CBCG ogleda se i u:


  • davanju preporuka za unapređenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma na nacionalnom nivou;
  • saradnji sa Upravom policije - Sektorom za finansijsko-obavještajne poslove i drugim institucijama u Crnoj Gori uključenim u borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma;
  • saradnji sa međunarodnim institucijama radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i aktivno učešće u radu međunarodnih tijela i organizacija koje se bave sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma, a prije svega u radu Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranje terorizma – MONEYVAL-u. MONEYVAL predstavlja nadzorno tijelo Savjeta Evrope, nadležno za procjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma;
  • učestovanje u značajnoj mjeri u izradi Nacionalne procjene rizika, kao strateški najvažnijeg akta u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
  • održavanju redovnih kontakata sa obveznicima primjene Zakona nad kojima vrši nadzor;
  • organizovanju obuke za zaposlene u Centralnoj banci Crne Gore iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.


Uloga CBCG kao supervizora


Ulogu supervizora Centralna banka Crne Gore započinje postupkom izdavanja dozvola za rad subjektima nadzora iz svoje nadležnosti, kao i njihovom najvišem rukovodstvu. Pored toga, Centralna banka Crne Gore prati i kontroliše da li se postupa u skladu sa propisima i unutrašnjim aktima obveznika, te, između ostalog, procjenjuje adekvatnost sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod obveznika, kako bi se spriječilo da njihovi sistemi budu zloupotrebljeni u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma. Ako se u postupku nadzora nad obveznikom utvrde nepravilnosti, Centralna banka Crne Gore preduzima mjere u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, te podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv obveznika i odgovornih lica obveznika, ili izriče neku drugu odgovarajuću mjeru u skladu sa zakonim iz nadležnosti Centralne banke (Upozorenje, Sporazum, Rješenje, Opomena...).



Kategorije obveznika i vrste kontrola


U oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT), Centralna banka Crne Gore kontroliše poslovanje sljedećih institucija – obveznika:


  • kreditnih institucija: banaka i filijala stranih banaka
  • pružalaca finansijskih usluga: lizing društava, faktoring društava, društava za otkup potraživanja, mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditno-garantnih fondova
  • platnih institucija
  • institucija za elektronski novac.


Kontrola obveznika nad kojima Centralna banka sprovodi nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma obavlja se:


  • posredno, na osnovu podataka, informacija i izvještaja koje su ove institucije dužne da dostave Centralnoj banci i 
  • neposredno, uvidom u poslovne knjige i drugu dokumentaciju kontrolisanih institucija, kao i svih učesnika u poslu koji je predmet kontrole. 


Centralna banka Crne Gore, u skladu sa zakonom, predlaže mjere u slučaju utvrđenih neusklađenosti i utvrđuje druge obaveze kontrolisanim institucijama, ukoliko posluju suprotno propisima ili ne upravljaju rizicima kojima su izložene u poslovanju na adekvatan način. 


Centralna banka Crne Gore, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma podnosi i zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka pred Sudom za prekršaje u Podgorici, prema obveznicima nad kojima sprovodi nadzor.


Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma uređuju se mjere i radnje koje se preduzimaju od strane obveznika određenih Zakonom radi otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i poslovi, ovlašćenja i način rada organizacione jedinice organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši poslove koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (Finansijsko-obavještajna jedinica) i druga pitanja od značaja za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. 



Definicije


Pranje novca definiše se naročito kao: 


  1. konverzija ili prenos novca ili druge imovine, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošću ili učestvovanjem u toj djelatnosti u svrhu prikrivanja ili lažnog prikazivanja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja bilo kom licu koje učestvuje u vršenju te djelatnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja tog lica;
  2. prikrivanje ili lažno prikazivanje prirode, porijekla, mjesta na kojem se nalazi, kretanja, raspolaganja ili vlasništva nad novcem ili drugom imovinom, prava povezanih sa novcem ili drugom imovinom, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošću ili učestvovanjem u toj djelatnosti;
  3. sticanje, posjedovanje ili upotreba novca ili druge imovine ako se u vrijeme prijema zna da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošću ili učestvovanjem u toj djelatnosti;
  4. učestvovanje u izvršenju, udruživanje radi izvršenja, pokušaj izvršenja i pomaganje, podsticanje, olakšavanje i savjetovanje u vezi sa izvršenjem radnji iz tač. 1, 2 i 3 ovog stava.


Pranjem novca smatraju se gore navedene radnje i kad je lice koje je izvršilo te radnje bilo dužno ili moglo da zna da novac ili druga imovina potiču iz kriminalne djelatnosti.


Pranjem novca smatraju se radnje i u slučaju da su novac ili druga imovina koji su predmet pranja novca stečeni na teritoriji druge države, ako bi radnje kojima su stečeni predstavljale kriminalnu djelatnost i u Crnoj Gori.


Finansiranje terorizma definiše se naročito kao: 


1) obezbjeđivanje, stavljanje na raspolaganje ili prikupljanje novčanih sredstava ili imovine, na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili ako se zna da će se u cjelosti ili djelimično upotrijebiti za izvršenje terorističkog akta, odnosno pokušaj njihovog obezbjeđivanja, stavljanja na raspolaganje ili prikupljanja na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili uz saznanje da mogu biti upotrijebljeni u cjelosti ili djelimično:

  • za pripremanje ili izvršenje terorističkog akta u smislu ovog zakona,
  • za finansiranje organizacija koje za cilj imaju vršenje djela iz alineje 1 ove tačke ili pripadnika tih organizacija ili pojedinca koji za cilj ima vršenje tih djela, ili
  • od strane terorista ili terorističkih organizacija u bilo koju svrhu;

2) podstrekavanje ili pomaganje u obezbjeđivanju ili prikupljanju novčanih sredstava ili imovine iz tačke 1.



Regulativa koja se primjenjuje u oblasti SPNFT


- Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma 
(„Sl. list Crne Gore“ br. 110/23)
 



- Smjernice za izradu analize rizika i faktorima rizika radi sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma kod obveznika koje nadzire Centralna banka Crne Gore („Sl. list Crne Gore”, br. 22/19)  



Generalni principi supervizije u oblasti SPNFT


Pristup Centralne banke Crne Gore superviziji SPNFT zasnovanoj na procjeni rizika


Pristup zasnovan na riziku (engl. Risk Based Approach) predstavlja međunarodni standard supervizije u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: SPNFT) i podrazumijeva intenzitet i širinu opsega supervizije koje su zasnovane na procjeni vrste i obima rizika sa kojima se obveznici, nad kojima nadzor sprovodi Centralne banke Crne Gore (u daljem tekstu: CBCG), suočavaju i kojima su izloženi. 


Pristup zasnovan na riziku od strane CBCG predstavlja metod kojim se intenzitet i obim supervizije SPNFT zasnivaju na procjeni vrste i obima rizika sa kojima se obveznici suočavaju: što je viši rizik, to su značajnije i zahtjevnije mjere koje se moraju preduzeti u cilju njegovog ublažavanja, što podrazumijeva pojačanu i strožu superviziju od strane CBCG.


Osnovna svrha pristupa zasnovanog na riziku jeste da se procijeni i prati rizik od pranja novca i finansiranja terorizma, kao i da se procijene prijetnje koje nivo rizika može da ima na određenog obveznika, kao i da se definiše mogući uticaj na kompletan finansijski sistem.


Kontrole zasnovane na RBA pomažu CBCG da efikasnije koristi svoje resurse, kao i da osigura da kontrola više pažnje obraća na obveznike sa najvećim nivoima rizika, i u konkretnim djelovima poslovanja pojedinih obveznika, u kojima je utvrđen viši nivo rizika.


Pristup tačnim, pravovremenim i objektivnim informacijama o rizicima pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja preduslov za efikasan RBA.


Procjena rizika od strane CBCG je instrument za identifikaciju obveznika sa najvećim rizikom, kako bi se utvrdili nedostaci sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, u cilju postizanja što veće efikasnosti.


Ključne faze u procesu procjene rizika jesu: 

  • Određivanje značajnih aktivnosti preduzetih od strane obveznika (prethodni izvještaji, presjek stanja);
  • Procjena inherentnih rizika PNFT vezanih sa obveznikove klijente, proizvode, usluge, transakcije i distributivne kanale;
  • Procjena dizajna odgovarajućih sistema upravljanja rizikom i unutrašnjih kontrola za svaku od ovih aktivnosti obveznika;
  • Procjena adekvatnosti nadzora odbora i višeg menadžmenta nad njegovim poslovanjem, uključujući SPNFT;
  • Utvrđivanje ukupne ocjene rizika za obveznika.


RBA će se fokusirati na određivanje prioriteta i definisanje ciklusa kontrola, davanjem informacija o tome koji obveznik i koji sektor su najvažniji u smislu nivoa rizika i ko treba da bude prioritet. Naravno, to ne znači da drugi obveznici neće biti predmet kontrola, ali će oni biti definisani u okviru višegodišnjeg i godišnjeg plana kao redovni.


On-site kontrola


Neposredna kontrola obavlja se na licu mjesta kod obveznika provjerom dokumentacije, informacija i podataka neophodnih za proces neposrednog nadzora.


Proces neposredne kontrole, obuhvata provjeru funkcionisanja sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, pregled internih akata vezano za usklađenost sa propisima, izvještaja koje obveznik pripremi iz ove oblasti za interne potrebe i izvještaja koje dostavlja Sektoru za finansijsko-obavještajne poslove, provjeru uspostavljanja poslovnog odnosa sa klijentima, praćenje poslovanja i kontrolu njihovih transakcija s posebnim osvrtom na klijente, proizvode, usluge, distributivne kanale i geografska područja koja upućuju na viši rizik, evidencije neuobičajenih i sumnjivih klijenata i transakcija, informacione sisteme za upravljanje rizikom od PNFT, sisteme internih kontrola i druge podatke i informacije koje su neophodni za sprovođenje kontrole. Provjera podataka i informacija se vrši primjenom metoda odabranog uzorka i neposrednim uvidom u poslovne knjige i evidencije obveznika. Neposredna kontrola treba da osigura da se obveznik pridržava zakona i drugih propisa i da ima uspostavljene sisteme koji obezbjeđuju kontinuirano usaglašavanje i identifikuju sve slabosti u sistemu usklađenosti sa regulativom iz predmetne oblasti. Primarni zadatak neposredne kontrole jeste da se utvrde i procijene nivoi inherentnih rizika PNTF kao i da se ocijeni da li postoji adekvatan sistem za upravljanje takvim rizicima kod obveznika.


Off-site kontrola


Posredna kontrola predstavlja proces ocjene upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma koji se sprovodi na osnovu podataka, informacija i dokumentacije bez odlaska u kontrolisanu instituciju. U ključnom, obuhvata sljedeće: sprovođenje analize i utvrđivanje nivoa rizika kod obveznika primjenom pristupa zasnovanog na riziku, provjeru funkcionisanja cjelokupnog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod obveznika, pregled propisanih internih akata obveznika, kontrola svih izvještaja koje obveznik priprema iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma za interne potrebe i potrebe finansijsko-obavještajne jedinice, provjeru dokumentacije i kontrolu računa klijenata obveznika po različitim kategorijama (npr. novi klijenti, najveći po prometu, politički eksponirana lica, klijenti iz visokorizičnih država), provjera mehanizama interne kontrole koje je obveznik uspostavio za upravljanje rizikom u ovoj oblasti, kao i svih drugih podataka i informacija koje kontrolori procijene neophodnim za sprovođenje kontrole.


Sankcije za neusklađenost


Ako kontrola CBCG utvrdi nepravilnosti u primjeni odredaba Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, može nadležnom organu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, za koje su Zakonom propisane kazne, ili u toku kontrole izreći prekršajne naloge.


Ukoliko kreditne institucije nad kojima nadzor sprovodi CBCG ne upravljaju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno postupaju suprotno propisima, CBCG može izreći mjere i na osnovu drugih relevantnih zakona iz svojih nadležnosti. 


Na osnovu Zakona o kreditnim institucijama, CBCG može preduzeti jednu od sledećih mjera:

  • pismeno upozoriti; 
  • zaključiti sa kreditnom institucijom pisani sporazum kojim će se kreditna institucija obavezati da u određenom roku otkloni utvrđene nepravilnosti; 
  • donijeti rješenje kojim će izreći jednu ili više mjera propisanih ovim zakonom;
  • oduzeti dozvolu za rad.


Prema ostalim kategorijima obveznika mjere se mogu izricati na način propisan posebnim zakonima.

CBCG u skladu sa naloženim mjerama prati rokove vezane za realizaciju istih, te ukoliko u konačnom po isticanju rokova ocijeni da je neophodno sprovesti neposrednu ciljnu kontrolu u vezi provjere ispunjenosti supervizorskih mjera, sprovodi istu, te donosi zaključak o otklanjanju supervizorskih mjera ili izriče strožu mjeru prema obvezniku.



  • Statistika izvršenih kontrola po vrsti obveznika za prethodnu godinu
    (biće objavljeno za 2023. g. nakon usvajanja godišnjeg izvještaja CBCG)

  • Faktori rizika od pranja novca i finansiranja terorizma


- Indikatori za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija


- Lista visokorizičnih zemalja


          EBA 

          FATF 

          LISTE 


Komitet eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – MONEYVAL je stalno tijelo Savjeta Evrope za praćenje, kome je povjeren zadatak da procjenjuje usklađenost sa osnovnim međunarodnim standardima za suzbijanje i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i efikasnost njihovog sprovođenja, kao i sa zadatkom davanja preporuka nacionalnim vlastima u pogledu neophodnih poboljšanja njihovih sistema. Kroz dinamičan proces međusobne evaluacije, recenzije i redovno praćenje izveštaja, MONEYVAL ima za cilj da unaprijedi kapacitete nacionalnih vlasti da se efikasnije bore protiv pranja novca i finansiranja terorizma.


MONEYVAL (ranije PC-R-EV) je osnovan 1997. godine i njegovo funkcionisanje je bilo regulisano opštim odredbama Rezolucije Res(2005)47 o odborima i podređenim tijelima, njihovim nadležnostima i metodama rada. Komitet ministara je na sjednici 13. oktobra 2010. godine usvojio Rezoluciju CM/Res(2010)12 o Statutu Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Statut uspostavlja MONEYVAL od 1. januara 2011. u nezavisni mehanizam za praćenje u okviru Savjeta Evrope koji je odgovoran direktno Komitetu ministara. Statut MONEYVAL-a je dodatno izmijenjen 2013. godine Rezolucijom CM/Res(2013)13 i 2017. godine Rezolucijom CM/Res(2017)19.


Izvještaj o uzajamnoj evaluaciji (MER) Crne Gore je usvojen na redovnom zasijedanju, 14. 12. 2023. g. 


  • Nacionalna procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma sa akcionim planom
    Strateška analiza koja obuhvata cjelokupni sistem i predstavlja analizu svih segmenata od strane relevantnih institucija, koje imaju obavezu ocjene pojedinačnih rizika iz njihovih nadležnosti. Važni elementi su ocjena rezidualnih i inherentnih rizika, ocjena prijetnji i ranjivosti koje postoje u sistemu, ocjena kontrolnih mehanizama, što u konačnom daje ukupnu ocjenu rizika.
    Akcioni plan sadrži aktivnosti koje relevantne institucije iz sistema obavezuje na preduzimanje mjera u cilju umanjenja utvrđenog rizika i otklanjanja neusaglašenosti sistema.

- NPR 2020



  • Sankcione liste: 

          SBUN - https://www.gov.me/clanak/restriktivne-mjere-un
                       https://www.un.org/securitycouncil/sanctions/1267/aq_sanctions_list 

          EU 


Ostale liste

  • Portal za bezbjednu razmjenu podataka
  • Korisni linkovi 

          https://www.gov.me/foj 

          https://www.coe.int/en/web/moneyval 

          https://www.fatf-gafi.org/en/home.html