---

07/01/2006

PREDSJEDNIK SAVJETA CBCG LJUBIŠA KRGOVIĆ TVRDI DA ĆE ULAZAK NOVIH BANAKA UNAPRIJEDITI TRŽIŠTE

Kamate će padati ali ne naglo

Podgorica - Predsjednik savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović u intervjuu “Vijestima” kazao je kako očekuje postepeni pad kamata na crnogorskom tržištu, što će, između ostalog, biti posljedica dolaska novih stranih banaka.

U 2006. godini očekujem još značajniju ponudu kredita i drugih bankarskih usluga, dodatna pregrupisavanja unutar bankarskog sektora, kao i donošenje novog zakona o bankama. Taj zakon bi između ostalog, trebalo da dodatno otvori prostor za jačanje finansijskog posredovanja. Očekujem dodatno poboljšanje upravljanja svim rizicima u bankarskom poslovanju i nastavak trenda opadanja kamatnih stopa. Kada govorimo o veličini, trendovima i obračunu kamatnih stopa čini mi se da u javnosti postoji pogrešno viđenje ove problematike. Niko ne spori da je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa ispod 11 odsto još visoka u odnosu na razvijeno okruženje ili platežnu sposobnost većine zajmoprimaca. Pritom, pogrešno je o nivou kamatnih stopa zaključivati na bazi pojedinih kreditnih proizvoda, linija ili banaka uzimajući u obzir ekstremno loše primjere ili raspone date kamatnim politikama banaka. Sličan je slučaj kada se zaključuje da nema promjena njihovog niova.

U crnogorskom bankarskom sistemu, prema našim proračunima za raniji period i ovu godinu, prosječna ponderisana kamatna stopa je sa preko 25 odsto u 2002. godinu opala na 11 odsto za 2005. godinu. Veoma je mali broj primjera iz zemalja u tranziciji gdje je nominalna kamatna stopa za četiri godine toliko opala. U 2005. godini prosječna ponderisana kamatna stopa u odnosu na proračun koji smo pravili za 2004. opala je za više od dva odsto. To je trend koji očekujemo da će se nastaviti i u 2006. godini. Stoga je evidentan pozitivan trend kretanja prosječne ponderisane aktivne stope banaka. U Crnoj Gori možemo računati na postepeni, nikako nagli pad kamatnih stopa. To je naša realnost. Banke koje kasne sa uklapanjem u takvu realnost već plaćaju ili će naknadno platiti cijenu kroz gubitak tržišnog učešća.

Šta će donijeti dolazak novih banka, Sosisjete ženeral i Hipo alpe adria, na crnogorsko tržište?

Očekujem da će kroz ulazak renomiranih stranih banaka u crnogorski bankarski sistem jačati ponuda novca. Kroz jačanje konkuretnosti banke smanjiti razlika između kamate na depozite i plasmane. Veća profitabilnost tražiće se u boljem upravljanju rizicima i troškovima.

Ključne barijere bržem padu kamatnih stopa u narednoj godini ostaće:
- pitanja finansijske discipline i efikasne zaštite povjerilaca
- nedovoljan kvalitet upravljanja likvidnošću zajmoprimalaca koji dolaze iz sektora privrede i nerazumijevanje značaja blogovremenog i tačnog dostavljanja podataka bankama za izgradnju kreditne istorije - nedovoljna analitičnost banaka prilikom strukturiranja cijene plasmana na bazi ocjene njihovog rizika kod planiranja povraćaja na ulaganja kao instrumenta trži-šnog pozicioniranja
- plitkost tržišta nekretnina i nedostatak mogućnosti sikjuritizacije.

Postoji li opasnost da sniženje kamatnih stopa dovede do povećanja inflacije, što je bio slučaj u Srbiji?
Posljednjih par godina prisutna je visoka kreditna ekspanzija što se može ocijeniti pozitivnim, jer nijedna tržišna privreda ne može funkcionisati bez značajne kreditne ponude. Ipak, ukoliko pogledamo učešće kredita u društvenom prizvodu koje iznosi oko 29 odsto BDP-a, što još nije kritično da bi kreditna ekspanzija mogla predstavljati generator rasta inflacije. U prethodnim godinama, kreditna ekspanzija nije imala gotovo nikakav uticaj na porast inflacije već je ona u najvećoj mjeri uticala na porast deficita tekućeg računa s obzirom na to da su se krediti u najvećoj mjeri koristili za kupovinu uvoznih proizvoda poput automobila, bijele tehnike itd.
U svakom slučaju CBCG ima instrumente da kontroliše eventualnu pregrijanu ponudu novca, odnosno kreditnu aktivnost banaka, a to je prije svega politika rezervisanja kod ocjene kredita.

Šta predviđate kada su u pitanju depoziti u bankama? Da li su svi depoziti države povučeni iz banaka?
Depoziti su najjeftiniji izvor plasmana i očekujem nastavak trenda njihovog rasta. Prema podacima iz septembra ove godine, ukupni depoziti su povećani za 150,6 miliona eura, što znači da je u periodu od godinu dana ostvaren rast po stopi od 58,95 odsto. Pri tom su depoziti stanovništva, koji čine 34,82 odsto ukupnih, ostvarili značajan porast u jednogodišnjem periodu za 78 miliona eura, odnosno za 122,50 odsto. Minula 2005. godina je bila rekordna u pogledu rasta depozita koji je značajno nadmašio rast ukupnih kredita. Sjetićete se da je to sasvim suprotno pesimističkim prognozama koje su se iz različitih izvora mogle čuti tokom 2003. i na početku 2004. godine. Te prognoze govorile su da će bankarski sektor uskoro propasti, da nema ni govora o vraćanju povjerenja u banke i da će bankarski sektor postati nelikvidan zbog opšte nelikvidnosti u privredi i sl. Mi smo tada imali potpuno drugačija očekivanja i vrijeme ih je potvrdilo. Znate, najlakše se baviti lošim predviđanjima, jer ukoliko se loša stvar ne ostvari, pesimizma se niko i ne sjeća, ali ako se pak ostvari, prognozer vrlo lako dobija atribut proroka.
Mi u Centralnoj banci Crne Gore svoja pozitivna očekivanja u pogledu daljeg rasta depozita ne temeljimo samo na dosadašnjim trendovima. Mi ih baziramo na evidentnom rastu konkurentnosti bankarskog sektora, planovima za ulazak filijala stranih banaka na tržište i daljem unapređivanju šeme zaštite depozita. Svakako da uspješnost pojedinačnih banaka u prikupljanju depozita zavisi od njihove sposobnosti da pruže kreditnu podršku i da razvijaju odnos sa klijentima. Ali, ne manje, ovaj uspjeh zavisi od njihovog upravljanja rizicima i trenutnog tržišnog učešća, njihovog strateškog planiranja i ukupne sposobnosti da izgrađuju povjerenje i šire depozitnu osnovu. Tu se, ustalom, mogu očekivati značajne razlike i diferencijacije među bankama.
S tim u vezi je i pitanje koncentracije depozitno-kreditnog odnosa banaka sa državom. Pod pojmom “država” ovdje mislim na Budžet RCG, državne fondove, javna preduzeća i organe lokalne samouprave i njihove fondove. Značajan iznos (89,85%) depozita državnog sektora koncentrisan je kod tri banke, gdje je posebno izražena neto pozicija državnog sektora kao davaoca sredstava. Prema preporukama CBCG, u odnos državnog sektora i banaka treba unijeti više transparetnosti i kao ocjene rizičnosti banaka od strane državnog sektora. To samo može doprinijeti konkurentnosti, a time i padu kamatnih stopa. U svakom slučaju i u tom segmentu je situacija sve bolja.

Šta predviđate kada je riječ o štednji? Očekujete li još veće povjerenje građana u banke?
Sektor stanovništva u 2005. godini ostvaruje pozitivan i značajan kreditno-depozitni odnos u iznosu većem od 20 miliona eura. To znači da stanovništvo sada drži više novca kod banaka nego što im je izdato kredita. Moja su očekivanja u pogledu daljeg rasta depozita stanovništva u 2006. godini veoma pozitivna. Depoziti možda neće imati dinamiku rasta iz 2005. godine, ali će svakako imati dvocifrenu stopu. Na rast depozita pozitivno će uticati dodatna kreditna ekspanzija u narednoj godini. Sve to nesumnjivo svjedoči o kontinuitetu povratka povjerenja u bankarski sektor.
 

NIJE REGISTROVAN SAV PRILIV NOVCA

Crna Gora ima problem deficita razmjene sa inostranstvom. Prema statistici, sva novčana masa u eurima trebalo je da je izašla iz Crne Gore, a to se nije desilo.
U eurizovanim zemljama, poput Crne Gore, platno bilansna kretanja su jedini izvor kreiranja i povlačenja nacionalne valute. U slučaju Crne Gore, na prvi pogled postoji paradoksalna situacija da i pored deficita platnog bilansa postoji porast novčane mase. To se može objasniti preko tri argumenta.
Suficit u sektoru usluga, priliv stranih investicija i prihodi od privatizacije uticali su na povećanje količine novca. Međutim, i prethodnih godina kada nije postojao ovako veliki priliv SDI dolazilo je do rasta novčane mase. To se objašnjava prije svega činjenicom da je stvarna situacija u platnom bilansu znatno bolja nego što je statistički registrovana. Značajni prilivi prije svega po osnovu turizma, transakcije sa Srbijom i Kosovom koje se u skladu sa propisima mogu obavljati u gotovini, su potcijenjene u platnom bilansu. Takođe je potcijenjena i pozicija transfera iz inostranstva jer novac koji naši ljudi zaposleni u inostranstvu unose u gotovini, što uglavnom nije registrovano u platnom bilansu.
 

U SRPSKIM BANKAMA NALAZI SE 50 MILIONA CRNOGORSKE ŠTEDNJE

Štediše srpskih banaka iz Crne Gore i dalje se ne isplaćuju. Kako naći rješenje za ove ljude koji su realno diskriminisani?
Ovo je vrlo složeno pitanje u odnosima sa Srbijom, a zbog koga, nažalost, trpe naši građani. U skladu sa Ustavnom poveljom i Zakonom o njenom sprovođenju, u nadležnim tijelima predstavnici CBCG i Vlade konstantno su se zalagali za rješavanje ovog pitanja. Ministar finansija i ja smo tražili da se obustavi prodaja imovine filijala srpskih banaka u Crnoj Gori, i da se na taj način obezbijedi dio izvora za otplatu štednje ovim građanima. Podsjećam da je dio ove štednje bio deponovan kod bivše NBJ, a da Crna Gora od zajedničkih deviznih rezervi nije dobila još ni centa, iako je prihvatila sve obaveze po međunarodnim kreditima. Prema odgovoru srpske strane, eventualno bi se iz sredstava iz stečaja ovih banaka moglo nadomjestiti 15 odsto štednje. U skladu sa stečajnim prioritetima, ako bi srpski pravosudni organi i sud državne zajednice poštovali postojeći pravni sistem, ukinuli bi propise koji u ovom dijelu u Srbiji diskriminišu građane Crne Gore u odnosu na građane Srbije. U međuvremenu su za rješavanje ovog problema, pokrenuti postupci pred međunarodnim sudovima pošto Bazelska arbitraža nije dala rezultat. Od srpske strane, do sada nijesmo uspjeli da dobijemo čak ni podatke o kolikom se iznosu štednje naših građana u Srbiji radi (mimo filijala njihovih banaka, jer sa tim podacima raspolažemo). Prema slobodnim procjenama, taj iznos nije manji od 50 miliona eura.