---

12/05/2016

ajteže bi nas pogodio šok u turizmu i investicijama

Šok za crnogorsku ekonomiju predstavlja sve što može da ima negativan uticaj na kretanje BDP-a. Crna Goraje zato najosjetljivija na šokove koji negativno utiču na turizam i priliv kapitala, odnosno stranih direktnih investicija kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Centralne banke Milojica Dakić.

Kao mala otvorena ekonomija, pored internih, Crna Gora je snažno izložena eksternim šokovima kaže guverner odgovarajući na pitanje na koje šokove je naša ekonomija najranjivija, što je bila i tema prilikom nedavnih sastanaka Dakića u Vašingtonu sa predstavnicima Svjetske banke i MMF.

POBJEDA: Na sastancima u Svjetskoj banci zajednički je dogovoreno da osnovni pravci buduće saradnje treba da budu usmjereni na povećanje otpornosti Crne Gore na šokove, smanjenje nezaposlenosti i razvoj privatnog sektora. Koje mjere su iz SB preporučili da bi se postigli ovi ciljevi?

DAKIĆ: U završnoj fazi je izrada dokumenta trogodišnjeg Partnerskog okvira Svjetske banke i Crne Gore. Ovim dokumentom biće definisani oblici podrške Svjetske banke Crnoj Gori, ciljevi koje treba ostvariti, kao i preporučene mjere u svim oblastima ekonomske politike da bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

POBJEDA: Na sastancima u Vašingtonu ste ocijenili da loši krediti sada više nijesu sistemski, već individualni problem. Na osnovu čega ste to procijenili i koliki je trenutno iznos ovih kredita?

DAKIĆ: Na kraju 2015. nekvalitetni krediti iznosili su 299,9 miliona eura i činili su 12,6 odsto ukupnih kredita. Tokom prva tri mjeseca ove godine zabilježen je dalji pad nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou. Na kraju marta nekvalitetni krediti su iznosili 284,7 miliona eura, što je bilo za 15,1 milion eura manje nego na kraju prethodne godine. Istovremeno, učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima smanjeno je za 0,6 procentnih poena i na kraju marta je iznosilo 11,99%, što je ispod regionalnog prosjeka. Značajno smanjenje nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou upućuje na zaključak da se ne radi o sistemskom problemu. Posmatrano na individualnom nivou, nivou pojedinačne banke, učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima varira i stoga smatramo da je ono sada individualni problem.

POBJEDA: Da li su se predstavnici SB i MMF složili sa ocjenom da ovi krediti više nijesu sistemski problem?

DAKIĆ: Imam utisak da su predstavnici SB i MMF bili pozitivno iznenađeni ovakvim razvojem događaja. Naime, nijesu očekivali ovako brzo sniženje nekvalitetnih kredita.

POBJEDA: Na koji način će primjena programa FSAP procjene finansijskog sektora unaprijediti finansijsku stabilnost u Crnoj Gori?

DAKIĆ: Program procjene finansijskog sektora (FSAP) predstavlja program sveobuhvatne procjene finansijskog sektora neke zemlje. Analizira se otpornost finansijskog sektora, kvalitet regulatornog i nadzornog okvira, kao i sposobnost za upravljanje i rješavanje finansijske krize. Sam proces procjene podrazumijeva identifikaciju svih ranjivosti u finansijskom sistemu i iste prate preporuke za implementaciju odgovarajućih mjera. FSAP tim koji radi procjenu čine eksperti Svjetske banke i MMF-a za procjenu cjelokupnog finansijskog sistema. Implemenacija ovih preporuka bi trebalo da dovede do unapređenja regulatornog okvira, daljegjačanja otpornosti bankarskog sistema na eksterne šokove, implementaciju makroprudencionih mjera i time daljeg jačanja finansijske stabilnosti.

Za podsticanje zapošljavanja do 80 miliona eura

POBJEDA: Novi partnerski okvir IFC planira investicije u za Crnu Goru od 40 do 80 miliona dolara. Od čega zavisi iznos novca i za šta je namijenjen?

DAKIĆ: U okviru novog Partnerskog okvira Svjetske banke sa Crnom Gorom, imajući u vidu da je novo zapošljavanje i kreiranje snažnog privatnog sektora definisano kao jedan od prioritetnih ciljeva, planirano je značajnije učešće IFC-a kao dijela grupe Svjetske banke. Iznos investicija IFC-a od 40 do 80 miliona dolara je samo preliminarni okvir potencijalnog investiranja u privatni sektor, koji može biti niži, ali i viši, u zavisnosti od kvaliteta projekata kako inostranih tako i domaćih investitora. Kao sektore koje IFC vidi kao najizvjesnije za potencijalne investicije izdvajaju se održivi turizam i sektori povezani sa turizmom, saobraćaj i komunalna infrastruktura, proizvodnja obnovljive energije, kao i drugi vidovi javno privatnog partnerstva koji mogu doprinijeti zapošljavanju i ekonomskom rastu, u čijem dizajnu i implementaciji IFC predstavlja svjetskog lidera. Treba napomenuti da osnovnu prednost investiranja IFC-a ne predstavlja koncesiona kamatna stopa, već činjenica da je IFC svojim kredibilitetom, pružanjem ekspertize i preferencijalnim kreditnim statusom u mogućnosti da mobiliše kapital najrenomiranijih i najkvalitetnijih investitora. Bez obzira da li investitori sa IFC-em učestvuju kroz vlasnički kapital, preko sindikalnih kredita ili tradicionalnim kreditiranjem, učešćem IFC-a u projektu investitoru je pružena sigurnost investicije kroz preferencijalni kreditni status koji IFC uživa, kvalitetan ,,due diligence i provjeru kvaliteta korporativnog upravljanja i ostalih socijalnih i ekoloških standarda kompanije koji IFC sprovodi za svaki projekat koji odobrava.

Bazel III počinje sredinom sljedeće godine

POBJEDA: Što podrazumijeva Bazel III i kada bi trebalo da počne njegova primjena?

DAKIĆ: Bazel III podrazumijeva unaprijeđene standarde koje banke treba da primjenjuju u poslovanju i koji su implementirani u direktivama i uredbama EU koje regulišu bankarstvo. Ključna unapređenja se odnose na izračun i mjerenje adekvatnosti kapitala i likvidnost banaka. S obzirom da je Crna Gora u postupku pristupanja EU prihvatila obaveze usklađivanja propisa koji se odnose na regulaciju bankarskog sektora, priprema regulatornih akata koji će stvoriti prostor za primjenu standarda Bazela III je već u fazi izrade. To podrazumijeva donošenje novog zakona o bankama i podzakonske regulative. Kako se radi o složenoj i obimnoj materiji, planirani početak implementacije Bazela III je sredina sljedeće godine. Naravno, kompletna primjena Bazela III će tražiti određeno vrijeme.