Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list „Pobjeda“


31/12/2018


Kamate i dalje guše privredu


Dalje kretanje kamatnih stopa na kredite će, u velikoj mjeri, zavisiti od efekata normalizacije monetarne politike u EU. Ukoliko kamatne stope ostanu nepromijenjene, kao što trenutno najavljuju monetarne vlasti u Evropi, očekujem da će i u Crnoj Gori ostati na sadašnjem nivou izjavio je guverner Radoje Zugić u intervjuu Pobjedi.Do povećanja kamatnih stopa, naveo je, moglo bi doći ako Evropska centralna banka drastično promijeni kurs djelovanja politike i krene u aktivnije povećavanje referentnih stopa. Prelivanje ovih odluka bi moglo dovesti do blagog rasta kamatnih stopa. Međutim, trendovi na evropskom tržištu, kao i najave iz ECB-a, ne ukazuju na drastičnije pomjeranje politike u toku 2019, te stoga ni CBCG ne očekuje uticaj na domaće cijene novca.

- Snažan trend smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori je evidentan već duže vrijeme. Iako bilježe istorijski minimalne nivoe, kamatne stope su i dalje visoke, odnosno ne doprinose smanjivanju glavnih slabosti realnog sektora nelikvidnosti i nedovoljnoj konkurentnosti. Na kraju novembra tekuće godine, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite iznosile su 5,78 odsto, odnosno 6,37 odsto.

POBJEDA: Kakvo kretanje kamatnih stopa na depozite očekujete u narednoj godini?

ŽUGIĆ: Kamatne stope na štednju su na izuzetno niskom nivou od septembra 2016. Prosječna ponderisana kamatna stopa je ispod jedan odsto, a u oktobru 2018. je iznosila 0,58 odsto. U ovom segmentu, ne očekujem značajne promjene, moguće je blago povećanje ili osciliranje oko 1 odsto.

POBJEDA: Kakve uslove za zaduživanje države očekujete u narednoj godini na međunarodnom tržištu i da li je dobro opredjeljenje Vlade da se zadužuje kod kuće?

ŽUGIĆ: Kada su u pitanju uslovi zaduživanja u narednoj godini, u ovom trenutku još ima dosta neizvjesnosti. Očekuje se da, najvjerovatnije sredinom 2019. godine, ECB krene u postepenu normalizaciju kamatnih stopa. Iako se ne očekuje ništa dramatično, ne može se isključiti blago pooštravanje uslova zaduživanja.Svakako da se dio nedostajućih sredstava za budžet može pronaći na domaćem tržištu. Naime, u situaciji kada 15 odsto javnog duga čini domaći dug, dio domaće akumulacije ide van ekonomskog sistema Crne Gore i to može biti pozitivan razlog za povećanja udjela domaćeg u ukupnom dugu. Međutim, treba voditi računa i o okolnosti da ne dođe do efekta "isušivanja" likvidnosti, što bi moglo smanjiti nivo kredita privredi i indirektno reducirati ekonomski rast.

POBJEDA: Koliki rast ekonomije očekujete u narednoj godini i gdje vidite rizike koji bi mogli uticati da se planirano ne ispuni?

ŽUGIĆ: Privredni rast, vođen prvenstveno investicionom potrošnjom, snažno je obilježio 2017. i 2018. i iznosio preko 4 odsto godišnje. Očekivanja CBCG za 2019. je da će se trend povećanja privredne djelatnosti nastaviti, ali da će stopa rasta biti nešto niža od ovogodišnje, zbog visokog baznog efekta. Rizici sa kojima se možemo suočiti na domaćem tržištu odnose se na sprovođenje fiskalne konsolidacije i dinamiku realizacije investicija. Sa druge strane, možda izraženiji rizici dolaze iz međunarodnog okruženja. Ovdje, prije svega, mislimo na potencijalnu nestabilnost na finansijskim tržištima, odnosno na povećanje ključnih referentnih kamatnih stopa (pri čemu je, trenutno, njihovo značajno povećanje malo vjerovatno), koje mogu otežati zaduživanje i refinansiranje obaveza. Prisutne geopolitičke tenzije i posljedično usporavanje svjetske trgovine moglo bi se indirektno reflektovati na našu ekonomiju.

POBJEDA: U slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, a kao mala ekonomija je podložna spoljnim uticajima, koje su ključne mjere zaštite?

ŽUGIĆ: U cilju prevencije prelivanja negativnih efekata na domaću ekonomiju, neophodno je nastaviti sa snaženjem fiskalne održivosti, čuvanjem finansijske stabilnosti i sprovođenjem strukturnih reformi, kako bi se održale projektovane visoke stope ekonomskog rasta. U ekonomski dobrim vremenima treba jačati zaštitne mehanizme, odnosno kreirati rezerve za potencijalne negativne okolnosti.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni reakcijom Vlade na preporuke CBCG za narednu godinu?

ŽUGIĆ: CBCG je i ove godine pripremila i dostavila Vladi Preporuke za ekonomsku politiku za 2019. godinu. Analizirajući cjelokupnu makroekonomsku situaciju, prepoznali smo oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent, te samim tim otvorili potencijali rasta neophodni za intenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika. Plan budžeta za narednu godinu urađen je na realnim osnovama i, rekao bih, u skladu sa preporukama Centralne banke, naročito u domenu nastavka implementacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije. Dosljedna implementacija ovih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne održivosti. Najavljene strukturne reforme i reforma javne uprave su dio naših preporuka.

POBJEDA: CBCG je preporučila Vladi da smanji opterećenje na rad i poveća minimalnu zaradu, ali se to neće dogoditi, sudeći po nedavnoj izjavi premijera. Kako to komentarišete?

ŽUGIĆ: Analizirajući poslovni ambijent, ustanovili smo da je unapređenje konkurentnosti jedna od ključnih komponenti za vođenje adekvatne ekonomske politike. U tom pravcu smo i dali preporuku koja bi trebalo da obuhvati promjenu stopa doprinosa na zarade zaposlenih, ali isključivo sa neutralnim efektom po fiskalnu poziciju. Istovremeno smo preporučili razmatranje povećanja minimalne zarade, kao i kontinuirano sprovođenje aktivnosti na suzbijanju "sive ekonomije, kako bi se balansiranjem ova tri segmenta kreirala efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije.


Na osnovu procjene o potencijalnom negativnom uticaju na fiskalne pokazatelje, stav Vlade je da ne postoji prostor da se, u narednoj godini poveća minimalna zarada. U svakom slučaju, potrebno je razmišljati o implementaciji ove mjere u srednjem roku.

POBJEDA: Da li je utemeljen zahtjev opozicije da se, zbog visokih stopa rasta, snize akcize na gorivo i ukine krizni porez?

ŽUGIĆ: Implementacija mjera fiskalne konsolidacije, predviđene Planom sanacije, ima za cilj očuvanje fiskalne stabilnosti i stabilizacije javnih finansija i smatramo da one moraju da budu dosljedno implementirane sve dok se javni dug ne nađe na silaznoj putanji. Dok traje period sanacije deficita i duga, smatram da postoji vrlo ograničen prostor za smanjenje pomenutih dažbina. Nakon stabilizacije fiskalnih pokazatelja, bilo bi poželjno dodatno osnažiti mjere usmjerene ka stimulisanju privrede.


Oprezno birati partnera za auto-put


POBJEDA: Vlada najavljuje nastavak gradnje auto-puta, a iz opozicije uporno ponavljaju da dug raste. Ima li rizika i kako se zaštititi?

ŽUGIĆ: U ovom trenutku nije planirana gradnja novih dionica auto-puta po osnovu zaduživanja budžeta. Opcija koja se razmatra je da se potencijalne naredne dionice auto-puta finansiraju kroz model javno-privatnog partnerstva.Koristi od primjene Zakona o javno-privatnom partnerstvu su višestruke: smanjenje fiskalnih pritisaka, transfer know-how-a iz privatnog u javni sektor, jačanje inovacija, poboljšanje kvaliteta i produktivnosti i dr. Dakle, ovaj model može donijeti brojne benefite, ali treba biti vrlo oprezan prilikom izbora partnera, jer postoji i mnogo primjera neuspješnih javnoprivatnih partnerstava.



Nema zahtjeva za nove banke ili kupovinu postojećih


POBJEDA: Ima li novih zahtjeva za ulazak banaka na naše tržište i sa kojih destinacija, kao i spajanja banaka ili možda izlazak nekih?

ŽUGIĆ: Interesovanja potencijalnih investitora za ulazak na naše bankarsko tržište uvijek ima. Međutim, u ovom trenutku ne postoji ni jedan podneseni zahtjev za davanje dozvole za rad ili sticanje kvalifikovanog učešća u bilo kojoj od banaka u Crnoj Gori, uključujući sticanje koje bi podrazumijevalo preuzimanje kontrolog paketa akcija u nekoj od banaka.



Čeka se riječ upravnika za Atlas banku i IBM


POBJEDA: Kakav ishod očekujete u Atlas i IBM nakon isteka privremenih mjera?

ŽUGIĆ: Kao što je javnost upoznata, Centralna banka je 7. decembra 2018, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, a na osnovu nalaza neposrednih kontrola, uvela privremenu upravu u Atlas i Invest banci Montenegro. Privremena uprava je uvedena u cilju sagledavanja mogućnosti za nastavak rada ovih banaka, a to podrazumijeva realnu procjenu stanja i utvrđivanje potrebe za dodatnim kapitalom. U skladu sa Zakonom o bankama, privremeni upravnici su u obavezi da izvještaj koji bi sadržao navedeno dostave CBCG u roku od 30 radnih dana od uvođenja privremene uprave. Ukoliko izvještaji ukažu da je poslovanje banaka, uz pribavljanje dodatnog kapitala, održivo, biće raspisana dokapitalizacija, pri čemu će postojeći vlasnici imati pravo prvenstva, a nakon toga i ostali potencijalni investitori. Ukoliko se izvrši uspješna dokapitalizacija, stvaraju se pretpostavke da se banke vrate pod kontrolu akcionara i da nastave sa redovnim poslovanjem.


U slučaju negativnog izvještaja privremenih upravnika, u smislu dalje održivosti poslovanja banaka, ishod bi bio oduzimanje dozvole za rad i otvaranje stečajnog postupka. U tom slučaju, stvorile bi se pretpostavke da Fond za zaštitu depozita, u zakonom definisanom roku od 15 dana, isplati sve garantovane depozite.