Govor guvernerke dr Irene Radović povodom obilježavanja 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom
30/09/2026
25. septembar 2026, CBCG - Podgorica
Uvažene poslanice i poslanici,
poštovani predstavnici državnih institucija i diplomatskog kora,
uvaženi članovi akademske i naučne zajednice,
predstavnici civilnog društva,
dobitnice i dobitnici Zelene nagrade,
dame i gospodo,
Dobro došli u Centralnu banku Crne Gore i hvala vam što ste danas sa nama na svečanosti kojom obilježavamo 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
Koristim priliku i da pozdravim ambasadore Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Njihovo prisustvo danas ima posebno značenje, jer su obje zemlje dio jedne lijepe priče o nauci, saradnji i prirodnom nasljeđu Crne Gore, o kojima ćemo nešto više govoriti u nastavku.
Prije tri i po decenije, 20. septembra 1991. godine, na Žabljaku je usvojena Deklaracija kojom je Crna Gora postala prva ekološka država u svijetu.
Bila je to smjela i dalekovida odluka.
Ali vrijednost te odluke danas ne određuje samo činjenica da smo bili prvi. Mnogo važnije pitanje je: šta smo sa tim obećanjem uradili?
Jer ekološka država nije jednom stečen status.
Ona je trajna obaveza.
Ne potvrđuje se samo deklaracijama, strategijama i zakonima, već kvalitetom vazduha koji udišemo, vode koju pijemo, očuvanošću naših šuma, rijeka i mora, načinom na koji koristimo prostor i spremnošću da ono što smo naslijedili ne potrošimo na račun generacija koje dolaze poslije nas.
Zato ovaj jubilej jeste razlog za ponos, ali mora biti i trenutak iskrenog preispitivanja: koliko smo obećanje iz 1991. godine uspjeli da prevedemo u stvarnost — i šta još moramo da uradimo.
Na tom putu odgovornost nikada nije pripadala samo državi.
Važno mjesto pripada civilnom društvu. Tokom prethodnih decenija upravo su organizacije civilnog društva među prvima otvarale pitanja zaštite prirode, odgovornog upravljanja resursima i održivog razvoja. Podsticale su javni dijalog i zadržavale ove teme u fokusu i onda kada još nijesu bile dovoljno prisutne u institucionalnim politikama.
Zato im danas dugujemo priznanje.
Ali danas znamo i nešto više: pitanja životne sredine više nije moguće odvojiti od pitanja ekonomije.
Klimatske promjene, gubitak biodiverziteta i degradacija prirodnih resursa utiču na poljoprivredu i turizam, infrastrukturu i javne finansije, vrijednost imovine i poslovanje kompanija — i na kraju na sigurnost i kvalitet života svakog građanina.
Ono što se dogodi prirodi, prije ili kasnije pojavi se i u ekonomskim bilansima.
A u maloj, otvorenoj i euroizovanoj ekonomiji poput crnogorske — često vidljivije i brže.
Upravo tu počinje i odgovornost Centralne banke CG.
Centralne banke ne kreiraju energetsku, niti ekološku politiku. Ali imaju jasnu obavezu da razumiju rizike koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost i da doprinesu tome da finansijski sistem bude sposoban da ih prepozna, izmjeri i njima upravlja.
U Centralnoj banci zato održivost ne posmatramo kao izdvojenu temu. Postepeno je ugrađujemo u način na koji upravljamo institucijom, procjenjujemo rizike finansijskih institucija i promišljamo razvoj finansijskog sistema.
A smatrali smo da je važno da najprije krenemo od sebe.
Centralna banka Crne Gore prva je evropska centralna banka i prva institucija u Crnoj Gori koja je, u okviru programa Zero Waste Europe, dobila međunarodni Zero Waste Business sertifikat.
Za nas je, međutim, mnogo važnije ono što stoji iza tog sertifikata.
To su konkretne promjene u načinu na koji upravljamo resursima, sprovodimo nabavke, digitalizujemo procese i organizujemo svakodnevni rad.
Jer održivost ima smisla samo ako se iz velikih riječi preselimo u male, svakodnevne odluke.
Ipak, najsnažniji doprinos Centralne banke je u onome što možemo pokrenuti kroz finansijski sistem.
Da banke bolje razumiju klimatske i ekološke rizike.
Da se investicije kvalitetnije procjenjuju.
Da kapital lakše pronalazi projekte koji stvaraju dugoročnu vrijednost.
I da naš finansijski sistem bude spremniji da podrži održivi ekonomski razvoj Crne Gore.
Zato, zajedno sa partnerima u Savjetu za finansijsku stabilnost, sprovodimo Mapu puta finansijskog sektora ka održivim finansijama za period 2025–2028, čiju smo izradu predvodili.
Jačamo i sopstvena znanja i analitičke kapacitete, a kroz članstvo u međunarodnim mrežama poput NGFS-a i SBFN-a povezujemo Crnu Goru sa iskustvima centralbih banaka koje se širom svijeta suočavaju sa istim izazovima.
Iz iste namjere nastala je i Zelena nagrada Centralne banke Crne Gore.
Njome želimo da podržimo ozbiljan naučni i stručni rad, otvorimo prostor novim idejama i ohrabrimo rješenja koja povezuju ekonomski razvoj sa očuvanjem prirode.
Jer znanje ne smije ostati samo u naučnim radovima.
Njegova prava vrijednost nastaje onda kada utiče na javne politike, investicione odluke, ponašanje institucija i svakodnevni život ljudi. Ivana Vojinović, Marina Markovic, Jelena Jovović, Sanja Radusinović.
Zato posebno čestitam dobitnicima, ali i zahvaljujem svim učesnicima konkursa i članovima Komisije. Njihov rad potvrđuje da Crna Gora ima znanje potrebno da velika opredjeljenja pretvara u konkretna rješenja.
A današnja svečanost donosi nam još jednu izuzetnu priču.
Priču o jednoj maloj biljci.
Petrolamium crnojevicii.
Novom botaničkom rodu i vrsti, otkrivenoj u crnogorskom kršu i, prema dosadašnjim saznanjima, poznatoj samo sa jednog lokaliteta kod Štitara.
U evropskoj flori, proučavanoj vjekovima, otkriti sasvim novi rod u 21. vijeku predstavlja naučnu rijetkost.
I upravo u tome nalazim jednu od najljepših poruka današnjeg događaja.
Biljka koja raste iz pukotine crnogorske krečnjačke stijene podsjeća nas koliko je naša drzava bogata onim što još nijesmo u potpunosti upoznali.
Ali i koliko lako možemo izgubiti nešto jedinstveno prije nego što smo uopšte shvatili njegovu vrijednost.
U njenom imenu Petrolamium crnojevicii susreću se kamen iz kojeg izrasta, nauka koja ju je prepoznala i istorijsko nasljeđe crngorske dinastije Crnojevića.
Priroda, nauka, kultura i identitet Crne Gore — u jednoj maloj biljci.
Zato jubilarna kovanica koju danas predstavljamo nije samo numizmatički predmet.
Ona je trajni zapis o jednom značajnom naučnom otkriću i priznanje ljudima koji su ga omogućili.
Upućujem iskrenu zahvalnost dr Snežani Dragićević, dr Snežani Vuksanović i njihovom saradniku slovenačkom botaničaru Boštijanu Šurini, kao i svima koji su doprinijeli da Petrolamium crnojevicii dobije mjesto ne samo u svjetskoj botanici, već i u kolektivnom pamćenju Crne Gore.
I nije slučajno što danas spajamo Zelenu nagradu i jubilarnu kovanicu.
Jedna nagrađuje znanje koje može oblikovati budućnost.
Druga čuva vrijednost koju smo otkrili u sopstvenoj prirodi.
Zajedno nas podsjećaju da zaštita počinje razumijevanjem — jer teško možemo čuvati ono što ne poznajemo i ne vrednujemo.
Danas ta poruka dobija dodatnu težinu jer se Crna Gora nalazi u završnoj, zahtjevnoj i istorijski važnoj fazi evropske integracije.
Evropski zeleni dogovor, klimatska neutralnost, zaštita biodiverziteta i održivo finansiranje nijesu teme koje stoje pored evropskog puta Crne Gore.
One su njegov sastavni dio.
I zato će se naš evropski uspjeh manje mjeriti time koliko smo propisa usvojili, a sve više time koliko smo sposobni da ih primijenimo i evropske standarde pretvorimo u snažniju i održiviju ekonomiju, zdraviju životnu sredinu i kvalitetniji život građana.
Centralna banka će u tom procesu biti pouzdan partner — čuvajući stabilnost, jačajući otpornost finansijskog sistema i doprinoseći tome da kapital sve više prepoznaje investicije koje donose dugoročnu ekonomsku, društvenu i ekološku vrijednost.
Posebno zahvaljujem gospodinu Thomasu Waitzu, koji će nam se danas obratiti video-porukom, na njegovom doprinosu evropskom dijalogu o zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
Zahvaljujem ambasadorima, poslanicima, predstavnicima institucija, naučne zajednice i civilnog društva — svima koji svojim radom doprinose tome da ideja ekološke Crne Gore ne ostane samo lijepa rečenica iz 1991. godine.
Trideset pet godina nakon Žabljaka, pred nama je zapravo jedno jednostavno pitanje:
Kakvu Crnu Goru želimo ostaviti onima koji dolaze poslije nas?
Odgovor neće dati ono što danas kažemo.
Daće ga odluke koje ćemo donositi svakog narednog dana.
A neka nas Petrolamium crnojevicii podsjeća da se neke od najvećih vrijednosti mogu kriti na najmanjem prostoru — i da upravo zato zaslužuju našu najveću pažnju.
Hvala vam.