---

04/01/2015

Crna Gora izašla iz deflacije, finansiranje izgradnje autoputa izazov za finansije

Crna Gora je izašla iz deflacije, jer je prema posljednjim raspoloživim podacima za novembar godišnja stopa inflacije nulta, saopštio je viceguverner Centralne banke CBCG, Nikola Fabris.

"Opadanje cijena u jednom periodu je bila očekivana reakcija na previsok nivo pojedinih cijena iz prethodnog perioda, kao i na snižen nivo agregatne tražnje", rekao je Fabris u intervjuu agenciji MINA-business.

Prema njegovim riječima, ključne robne grupe koje su uticale na kretanje inflacije u posmatranom periodu su bili poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i kategorija prevoz, na koju dominantno utiču cijene nafte.

"U uslovima kada cijene te dvije kategorije opadaju na svjetskom tržištu, logično je da one opadaju i u Crnoj Gori i da na taj način utiču na nisku odnosno negativnu stopu inflacije", objasnio je Fabris.

On je dodao da u periodu u kojem je postojala deflacija ona nije vodila recesiji, jer su mehanizmi prilagođavanja drugačiji u eurizovanim ekonomijama, od mehanizama zemalja koje imaju sopstvenu valutu.

"Takođe, ni za ovu godinu ne vidimo rizik recesije. Štaviše, za ovu godinu se projektuje stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko četiri odsto, što je najviši projektovan rast u regionu", rekao je Fabris.

On je dodao da je niska stopa inflacije, odnosno deflacija bila globalni fenomen.

"U eurozoni godišnja inflacija u novembru je iznosila 0,3 odsto, a u pojedinim zemljama je bila negativna", saopštio je Fabris.

Sumirajući rezultate koje je Crna Gora ostvarila u prošloj godini, Fabris je rekao da se u nekim oblastima ostvarilo više nego što se očekivalo, dok se u drugim oblastima podbacilo.

"Istakao bih odlične rezultate fiskalne konsolidacije, tako da je za 11 mjeseci prošle godine budžetski deficit iznosio 0,7 odsto BDP-a i ukoliko ostane na tom nivou i do kraja godine, bili bismo u grupi zemalja sa najnižim deficitom u svijetu", rekao je Fabris.

On je ocijenio da je pozitivno što se povećao broj zaposlenih za tri hiljade, što je došlo do snažnog rasta depozita, kao i opadanja nivoa loših kredita.

"Nastavili smo put ka Evropskoj uniji EU i u prošloj godini smo otvorili devet novih pregovaračkih poglavlja. Došlo je do rasta priliva stranih direktnih investicija SDI od 17 odsto za prvih 11 mjeseci, kao i do oživljavanja berze i rasta berzanskih indeksa", kazao je Fabris.

On je naveo i da je evidentiran nastavak tendencije rasta javnog duga, stopa rasta BDP-a je niža od očekivane, iako je ona u velikoj mjeri rezultat eksternih okolnosti na koje se nije moglo uticati.

"Podbacili" su, kako je rekao, i neki sektori od kojih su u CBCG više očekivali, prije svega industrija, a i turizam, iako je imao rast broja noćenja, ipak je on bio niži od očekivanog.

"Takođe, pogoršan je deficit tekućeg računa platnog bilansa", rekao je Fabris.

Prema njegovim riječima, brojni su interni i eksterni faktori koji su sputavali Crnu Goru da ostvari više stope rasta.

"Od internih naveo bih opadanje kreditne aktivnosti banaka, i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), nizak nivo konkurentnosti privrede, kao i produbljen problem nelikvidnosti privrede. Od eksternih faktora možemo navesti poplave u regionu, ukrajinsku krizu, i vrlo niske stope rasta u regionu i EU, našim najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima", kazao je Fabris.

On je saopštio da se kao pokretači rasta u narednoj godini mogu navesti izgradnja autoputa, koja će, kako je ocijenio, imati značajne multiplikatorske efekte na ostatak privrede, očekivani visok priliv SDI, a očekuju se visoke stope rasta građevinarstva, saobraćaja i turizma.

Kada je u pitanju bankarski sektor u prošloj godini, Fabris je rekao da se na osnovu podataka za prvih 11 mjeseci može zaključiti da je došlo do značajnog rasta depozita, aktive, likvidnih sredstava, kao i kapitala banaka, dok je smanjen nivo NPL-a, iako je i dalje na visokom nivou.

"Nažalost, došlo je i do opadanja nivoa kreditne aktivnosti, a kamate su i dalje iznad poželjnog nivoa. Ključni rizik za bankarski sistem je bio kreditni rizik, odnosno visok nivo nelikvidnosti realnog sektora i neuredno izmirivanje obaveza od pojedinih klijenata. Ostali rizici poput tržišnog rizika, rizika deviznog kursa i operativnog rizika su bili na relativno niskom nivou", saopštio je Fabris.