Intervju guvernera dr Radoje Žugića za „Portal Analitika“


29/12/2017

Bankarski sektor u Crnoj Gori stabilan i adekvatno kapitalizovan


Očekivanje Centralne banke je da će se inflacija naredne godine kretati u intervalu od 1,2 odsto do 3,6 odsto, sa centralnom projekcijom od 2,4 odsto. U projektovanu stopu inflacije uključeno je povećanje akciza, povećanje PDV-a, te pretpostavljeno povećanje cijene električne energije, a njihov doprinos ukupnom rastu stope inflacije iznosi 0,8 procentnih poena, izjavio je guverner Radoje Žugić za Portal Analitika.


On je od preporuka koje je Centralna banka uputila Vladi za 2018. naglasio da je ključna  ostvarenje mjera iz najavljene fiskalne konsolidacije i da se tek onda može govoriti o održivoj ekonomskoj politici.


"U tom pravcu, izdvojio bih sve preporuke koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, novo zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije. Smatram da se samo podsticanjem privredne aktivnosti, pa i kroz stimulativni podsticaj države, mogu otvoriti potencijali rasta", naveo je Žugić u intervjuu za naš portal.


ANALITIKA: Kako generalno ocjenjujete stanje u crnogorskom bankarskom sektoru? Da li je u 2017. bilo napretka u rješavanju problema sa nenaplativim kreditima i da li su, u odnosu na 2016, snižene kamatne stope za privredu i građane?


ŽUGIĆ: Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Stabilnost sektora se ogleda u rastu svih ključnih parametara poslovanja u sistemu tokom 2017.godine. Ukupan rast bilansne sume banaka za jedanaest mjeseci tekuće godine iznosi 8,8%, rast ukupnih kredita iznosi 14,1%, adepozita 10,9%. Finansijski rezultat poslovanja banaka u ovom periodu na agregatnom nivou je pozitivan i iznosi 36,8 miliona eura.


Što se tiče adekvatnosti kapitala, ukupan kapital banaka na 30.11.2017.godine iznosi 523,9 miliona eura i on bilježi rast u 2017.godini za 7,9%. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 16,8%, što je iznad zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 10%.


Aktivne kamatne stope konstantno padaju. Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa u sistemu iznosi 6,9%, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 7,6%. Prosječna ponderisana aktivna stopa na kredite građana iznosi 8,22%, što predstavlja jednogodišnji pad od 0,56 p.p., dok ova stopa na kredite pravnim licima iznosi 5,57% i ostvaruje pad od 0,77 p.p. u jednogodišnjem uporednom periodu.


Napredak u poboljšanju kvaliteta kreditnog portfolija i smanjenju nekvalitetnih kredita je evidentan u dužem vremenskom periodu. U kontinuitetu se smanjuju kako ukupni nekvalitetni krediti, tako i njihovo učešće u ukupnim kreditima (NPL). Tako je avgusta 2011. godine nivo NPL-a bio 25,9%, a na kraju 2016.godine,snižen je na 10,29%. U ovoj godini nastavljen je trend pada ovog indikatora, pa je, prema posljednjim raspoloživim podacima,na 30.11.2017. godine, procenat učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, odnosno NPL iznosio 7,0%.


Smanjenju nivou NPL-a značajno je doprinijela primjena Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Naime, zaključno sa 22. decembrom ove godine, na nivou sistema, sklopljena su 32 ugovora o restrukturiranju, u iznosu od cca. 17 miliona eura. Primjetno je da je, u većini slučajeva, restrukturiranje izvršeno uz smanjenje kamatnih stopa u prosjeku za preko 2 p. p. i prolongiranje rokova otplate kredita od 6 do 18 mjeseci. Takođe, izvršeno je oslobađanje kolaterala u vrijednosti od 3,3 miliona eura.Osim do sada sklopljenih ugovora, očekuje se da će, u narednom periodu, biti realizovani  ugovori o restrukturiranju u dodatno značajnom iznosu.


ANALITIKA: Koje preporuke CBCG Vladi u sferi ekonomske politike za 2018. smatrate najznačajnijim i očekujete li njihovu punu implementaciju?


ŽUGIĆ: Prioritetne preporuke u 2018. godini usmjerene su na oporavak realnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i podsticanje konkurentnosti. Međutim, naglasio bih da je ipak ključna preporuka ostvarenje mjera iz najavljene fiskalne konsolidacije i da se tek onda može govoriti o održivoj ekonomskoj politici. U tom pravcu, izdvojio bih sve preporuke koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, novo zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije. Smatram da se samo podsticanjem privredne aktivnosti, pa i kroz stimulativni podsticaj države, mogu otvoriti potencijali rasta.


ANALITIKA: Da li dijelite stav pojedinih bankara da je previše banaka u Crnoj Gori i da je pitanje trenutka kad će doći do ukrupnjavanja? S tim u vezi, kakve su procedure ukoliko, na primjer, neka velika banka odluči da kupi manju?


ŽUGIĆ: Tržište je jedini realni i objektivni kriterijum na osnovu kojeg se može suditi o broju banaka. Interesi investitora koji osnivaju banku zasnovani su na procjeni mogućnosti poslovanja u uslovima ekonomskog ambijenta koji postoji u Crnoj Gori. Očigledno je da u ovom trenutku ta procjena pozitivna, odnosno iskazani interes osnivača dokazuje da je naše tržište povoljan iatraktivan prostor za ulaganja i poslovanje.


Regulator uređuje pravila poslovanja i nema pravo da izdavanje licence za rad banaka uslovljava ekonomskim potrebama tržišta, što je propisano EU direktivom 2013/36. Uloga regulatora u izdavanju odobrenja za rad se isključivo zasniva na savjesnom i sveobuhvatnom ispitivanju sposobnosti osnivača da podržava rast i razvoj banke i održava njenu stabilnost i sigurnost. Tu obavezu Centralna banka u svemu ispunjava na način kako je propisano unutrašnjom regulativom koja je u potpunosti usklađena sa evropskim zakonodavnim okvirom u ovoj oblasti.


Sa druge strane, broj prisutnih banaka ima pozitivan efekat na kretanja cijena bankarskih usluga, jer povećana konkurentnost doprinosi smanjenju kamatnih stopa i širenju lepeze novih proizvoda i usluga.


Što se drugog dijela pitanja tiče, procedure za slučaj kada određena banka planira da se povuče sa crnogorskog tržišta definisane su odredbama Zakona o bankama.U tom smislu, moguće je pripajanje drugoj banci, prodajom banke novom investitoru ili donošenjem odluke o prestanku rada banke od strane njenog osnivača.


U slučaju kada određena banka odluči da kupi manju, to se može realizovati putem instituta restrukturiranja banaka, koji će rezultirati spajanjem banaka osnivanjem nove banke ili pripajanjem drugoj banci. Banke koje namjeravaju da izvrše restrukturiranje spajanjem koje se vrši osnivanjem nove banke podnose Centralnoj banci zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke koja se osniva spajanjem, uz koji prilažu propisanu dokumentaciju.


U slučaju restrukturiranja spajanjem koje se vrši pripajanjem jedne banke drugoj banci, banka preuzimalac podnosi Centralnoj banci zahtjev za davanje odobrenja za pripajanje, uz koji takođe prilaže propisanu dokumentaciju. U oba slučaja mogućeg restrukturiranja, uz zahtjev i propisanu dokumentaciju, prilaže se i odobrenje Centralne banke za sprovođenje koncentracije na finansijskom tržištu. U odnosu na drugu mogućnost restrukturiranja, koje se vrši pripajanjem jedne banke drugoj banci, Centralna banka o zahtjevu odlučuje rješenjem u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Centralna banka će izdati odobrenje ako: pripajanje ne ugrožava finansijsko stanje banke preuzimaoca; banka preuzimalac posjeduje sistem organizacije, upravljanja, odlučivanja i informacione tehnologije koji joj omogućava da banku koja se pripaja potpuno integriše u svoj sistem, na način koji ne ugrožava njegovo funkcionisanje, ako je pripajanje ekonomski opravdano.


Svakako, u odnosu na Vaše pitanje, kupovina banke se može izvršiti i kupovinom kontrolnog paketa akcija (50% ili više) jedne banke od strane druge banke i u tom slučaju ne dolazi do prestanka rada banke, već banka nastavlja sa poslovanjem, samo sa novom vlasničkom strukturom. Za  takvo sticanje vlasništva nad bankom Centralna banka sprovodi postupak odlučivanja o izdavanju odobrenja za sticanje kvalifikovanog učešća, pri čemu cijeni podobnost i finansijsko stanje bankepodnosioca zahtjeva, na osnovu propisanih uslova.


ANALITIKA: Koliku stopu inflacije očekujete u narednoj godini? U kojoj mjeri će povećanje PDV-a i poskupljenje struje od januara uticati na formiranje cijena robe široke potrošnje?


ŽUGIĆ: Očekivanje Centralne banke, prema modelskoj projekciji, je da će se inflacija kretati u intervalu od 1,2% do 3,6%, sa centralnom projekcijom od 2,4%. U projektovanu stopu inflacije uključeno je povećanje akciza, povećanje PDV-a, te pretpostavljeno povećanje cijene električne energije, a njihov doprinos ukupnom rastu stope inflacije iznosi 0,8 procentnih poena.


ANALITIKA: Da li bi država ubuduće trebalo da se zadužuje na domaćem ili međunarodnom tržištu, imajući u vidu sve relevantne faktore?


ŽUGIĆ: Upravljanje javnim dugom podrazumjeva pronalaženje najboljih alternativa za zaduživanje, uz postizanje optimalnog odnosa rizika i koristi. Centralna banka podržava efikasno i održivo upravljanje javnim dugom bez unaprijed postavljenih ograničenja, što smo i predložili u našim preporukama, ali naravno uz uslov da se ne ugrozi bankarska stabilnost. U tom smislu, u situaciji kada postoji višak raspoloživih sredstava na domaćem tržištu, postoji i opravdanje za aktivnim odnosom države i banaka, sve dok je izloženost u granicama prihvatljivog rizika sa apekta regulatornih zahtjeva i kreditiranja domaćeprivrede. Centralna banka, aktivnom politikom nadgledanja, vrši kontrolu ovih tokova i po potrebi razmatra donošenje neophodnih mjera ako se povećaju rizici koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost.


ANALITIKA: S obzirom da je CBCG odgovorna za monetarnu politiku, uspostavljanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i efikasnog platnog prometa, koji su najveći izazovi za CBCG u 2018. godini?


ŽUGIĆ: Očuvanje finansijske stabilnosti u otvorenoj privredi, integrisanoj u međunarodno okruženje, je kontinuirani izazov za Centralnu banku i odnosi se na sve segmente finansijskog sistema, finansijske infrastrukture i njihove učesnike. Crnogorska privreda i bankarski sektor nijesu izolovani ni od domaćih, ni od prenošenja i materijalizacije međunarodnih rizika i neizvjesnosti. Stoga je akcenat politike stavljen na proaktivan pristup i preventivno djelovanje u komunikaciji i kontrolibanaka, kao i kreiranje regulatornog ambijenta u skladu sa implementacijom međunarodnih standarda i zdrave bankarske prakse. Samo takav obuhvat rizika može uticati na očuvanje ukupne ekonomske stabilnosti neophodne za održivi razvoj privrede. Istakao bih da će implementacija regulative povezane sa Bazelom III dodatno osnažiti otpornost bankarskog sistema na rizike što će pozitivno uticati na kreditiranje banaka i kamatne stope.