Intervju guvernera dr Radoja Žugića za časopis "CorD Magazine"


03/06/2019

Nastavak jačanja bankarskog sektora


Bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, koja se ogleda kroz visoku kapitalizovanost, likvidnost i profitabilno poslovanje. Unapređenje makroekonomskog ambijenta, pozitivni rezultati u sprovođenju fiskalne konsolidacije i očuvana finansijska stabilnost, stimulativno će djelovati na poslovanje bankarskog sektora u tekućoj godini. 


Ključne bilansne pozicije banaka bilježe rast kako u jednogodišnjem uporednom periodu, tako i u periodu od uvođenja privremene uprave u dvije banke(IBM i Atlas banka), tj. od decembra 2018. Tako je ukupna aktiva, u periodu od godinu dana, porasla 9,61%, ukupni krediti 12,75%, ukupni depoziti 8,04% i ukupni kapital 11,60%. Takođe, tokom ovog perioda, nastavljen je pad učešća nekvalitetnih kredita, tako da je njihovo učešće u ukupnim kreditima, tj. NPL, na kraju marta tekuće godine, iznosio 4,87%. Učešće kredita koji kasne preko 90 dana u ukupnim kreditima iznosi 3,01%, što predstavlja nivo koji se može uporediti sa pretkriznim periodom. 


„Posebno bih naglasio da dešavanja u tim dvijema bankama nijesu uticala na povjerenje u bankarski sistem. Navedeno potvrđuje činjenica da prosječni nivo depozita u periodu od decembra 2018. do marta 2019. bilježi konstantan rast, pri čemu je prosječno stanje depozita u martu 2019. bilo veće za 62 mil. eura u odnosu na prosječno stanje depozita tokom decembra 2018,“ kaže Radoje Žugić, guverner centralne banke Crne Gore.


  • Koliko je bankarski sektor u Crnoj Gori pripremljen na eventualne eksterne rizike? 

Bankarski sektor je visoko kapitalizovan i likvidan. Koeficijent solventnosti na nivou sistema iznosi 17,29% i znatno je iznad zakonskog minimuma. Podsjetiću da kapital banaka ima ulogu rezerve za neočekivane gubitke u poslovanju. Kada su u pitanju rezerve koje banke izdavajaju u skladu sa međunarodnim standardima (MSFI), a koje predstavljaju rezerve za očekivane kreditne gubitke, situacija je takođe povoljna. Naime, na kraju marta ove godine, navedene rezerve su predstavljale 83,68% ukupnog nivoa NPL-a, što ukazuje na visok nivo izdvojenih rezervi za očekivane kreditne gubitke. Pored ovoga, na kraju prvog kvartala 2019, likvidna aktiva je predstavljala 21,03% ukupne aktive. 


  • Kakve će efekte dalje sprovođenje fiskalne konsolidacije i očekivano usporavanje privrednog rasta imati na ukupan obim poslovanja bankarskog sektora u 2019. godini?

Na visinu stope rasta naše ekonomije u 2019. dominantno će uticati dva faktora - nastavak snažnog investicionog ciklusa i dalje sprovođenje intenzivnih mjera fiskalne konsolidacije. Stoga fokus ekonomske politike mora biti usmjeren ka balansiranom razvoju i sprovođenju strukturnih reformi što bi, uz uvažavanje određenih pretpostavki, a u skladu sa najnovijim projekcijama CBCG, rezultiralo rastom BDP-a od oko 3% u 2019. 


Sa velikom rezervom bih prihvatio ocjenu da je u pitanju „očekivano usporavanje“ privrednog rasta ukoliko se poređenje zasniva isključivo na ostvarenim visokim stopama rasta BDP-a od 4,9% u 2018. i 4,7% u 2017. Stopa rasta od oko 3% je relativno visoka, posebno kada se ima u vidu da ona proizilazi iz uvećane osnovice iz prethodnih šest godina kontinuiranog rasta BDP-a. 


  • Kakve je preporuke centralna banka dala vladi u vezi sa daljem unapređenjem makroekonomske stabilnosti?

CBCG je identifikovala ključne sektore i predložila mjere čija bi realizacija aktivirala privredne potencijale, unaprijedila konkurentnost i poslovni ambijent i, u konačnom, podstakla makroekonomsku stabilnost. 


Unapređenje konkurentnosti je od ključnog značaja za dinamiziranje privrednog rasta, a važan pravac djelovanja je suzbijanje sive ekonomije, i to kroz tri segmenta: sprovođenje pojačanog inspekcijskog nadzora posebno u oblasti građevinarstva, turizma i drugih uslužnih djelatnosti; detaljna analiza poreske politike u dijelu visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u pravcu njenog smanjenja i povećanje minimalne zarade što će dovesti do kumulativnog efekta smanjenja neformalne ekonomije i opterećenja na bruto zarade zaposlenih, ali i do podizanja životnog standarda zaposlenih sa najnižim primanjima. Stoga nas raduje činjenica da je Vlada ovlastila svoje članove u Socijalnom savjetu da predlože povećanje minimalne zarade za 15 odsto (sa 193 na 222 eura). 


Takođe, CBCG je sugerisala povećanje efikasnosti administracije na svim nivoima državne uprave, nastavak digitalizacije javne uprave i jednošalterskog principa za usluge koje pružaju institucije na državnom i lokalnom nivou. 


Preporuke su date i u vezi sa strukturnim reformama, a odnose se na unapređenje efikasnosti institucionalnog ambijenta, fleksibilnosti tržišta rada, održivosti penzionog sistema i socijalnih davanja, efektivnosti zdravstvenog i sistema obrazovanja.


  • Koliko je spremno centralna banka dočekala individualne ranjivosti u bankarskom sistemu? 

CBCG permanentno prati poslovanje banaka, vršenjem neposrednih kontrola, kao i posredno, na osnovu izvještaja koje su banke u obavezi da dostavljaju. 


Termin ranjive banke se odnosi na banke koje su, od strane eksternih revizora, dobile mišljenje sa rezervom na njihove finansijske izvještaje. Tri ovakve banke su bile predmet posebnog praćenja od strane CBCG. U dvije od navedenih banaka je otvoren stečajni postupak, dok je treća banka uspjela da iskorači i njen koeficijent solventnosti je na nivou većem od 12%. Navedena banka je uspjela da smanji osnov zbog kojeg su eksterni revizori davali mišljenje sa rezervom na njene finansijske iskaze. U sklopu redovnog praćenja poslovanja navedene banke, izvršena je neposredna kontrola njenog poslovanja i uskoro se očekuje finalizacija izvještaja o ovoj kontroli.   


  • Kraj prošle i početak ove godine obeležava rad na novim zakonima vezanim za rad kreditnih institucija. Šta novo oni donose u odnosu na postojeće propise?

Savjet CBCG je, krajem prošle godine, usvojio radne verzije Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka, koje su dostavljeni nadležnom ministarstvu na dalje postupanje. 


Zakonom o kreditnim institucijama vrši se usklađivanje regulative kojom se uređuje bankarsko poslovanje sa Direktivom EU o pristupanju djelatnosti kreditnih insitucija i dodatnom nadzoru nad radom kreditnih institucija i stvara se pravni osnov za donošenje seta podzakonskih akata kojima će se u bankarsku regulativu implementirati Regulativa EU o prudencijalnim zahtjevima za kreditne institucije. Na ovaj način će se omogućiti primjena novih Bazelskih standarda kapitala i likvidnosti (Bazel III), koji su usmjereni na jačanje kapitalnih zahtjeva za banke, kao i na formiranje okvira za nove regulatorne zahtjeve u vezi sa likvidnošću. 


Zakonom o sanaciji kreditnih institucija implementiraće se u Crnoj Gori pravni okvir izrađen Direktivom EU za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, kojom se obezbjeđuju instrumenti za pravovremenu intervenciju u kreditnoj instituciji koja je u problemima, kako bi se obezbijedio nastavak ključnih funkcija te kreditne institucije, uz istovremeno ograničavanje uticaja njene eventualne propasti na ekonomski i finansijski sistem na najmanju moguću mjeru i minimiziranje mogućnosti da troškove sanacije snose poreski obveznici. 


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka izvršiće se usaglašavanje teksta ovog zakona sa zahtjevima iz Direktive EU za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, konkretno u pogledu redosljeda prioriteta, po kojem fizička lica, mikro, mala i srednja pravna lica u redosljedu prioriteta treba da imaju povoljniji tretman od drugih povjerilaca, što predstavlja dodatnu zaštitu povjerilaca banke u stečaju.


  • Koliko je razvijen e banking i e usluge u sferi bankarstva?

U crnogorskom bankarskom sistemu prisutan je trend rasta svih servisa elektronskog bankarstva. Ukupan broj korisnika internet plaćanja na kraju 2018. iznosio je 66.534, a ukupan broj korisnika mobilnih plaćanja iznosio je 43.626.


  • Koliko smo blizu postizanja dogovora sa Pay Pal-om o ulasku ove kompanije na crnogorsko tržište?

Crnoj Gori je još 2014. omogućeno korišćenje funkcije “slanja novca”, što znači da je naša zemlja ispunila uslove koje propisuje Pay Pal, te da su obezbijeđene sve pretpostavke da se građanima Crne Gore omogući i opcija “prijema novca”. Međutim, odluka o proširenju usluga našoj zemlji je dio poslovne politike ove kompanije.

Vlada je nedavna formirala operativni tim, u koji je uključena i CBCG, i koji ima zadatak da nastavi komunikaciju sa Pay Pal-om, kao i da razmotri opcije saradnje sa drugim kompanijama koje pružaju usluge elektronskog slanja i primanja novca, sa ciljem unapređenja cjelokupnog ambijenta za elektronsko poslovanje.


  • Stvaranje ambijenta povoljnog za poslovanje rastućeg broja startapa u Crnoj Gori otvorilo je i pitanje elektronske naplate iz inostranstva za proizvode i usluge iz Crne Gore. Kakav je vaš stav o liberalizaciji finansijskih transakcija? 

Snažan prodor tehnologije u obavljanju poslovnih aktivnosti doprinosi povećanju konkurentnosti, efikasnosti i profitabilnosti ne samo poslovnih subjekata koji je primjenjuju, već i nacionalne ekonomije. Imajući u vidu značaj elektronskog poslovanja na međunarodnom tržištu, ono je s pravom steklo status razvojnog potencijala nacionalne ekonomije. Evidentno je da je razvoj bankarskog sektora u Crnoj Gori već pod značajnim uticajem primjene finansijske tehnologije koja mijenja poslovne modele tradicionalnih pružalaca finansijskih usluga, čime se značajno unapređuje efikasnost poslovanja korisnika usluga. Međutim, kada je u pitanju primjena elektronskog poslovanja u okviru mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori situacija je bitno drugačija, moguće i zbog nedovoljne edukacije o prednostima e-poslovanja. CBCG je podržala aktivnosti vezane za liberalizaciju finansijskih transakcija i preporučila da ovo pitanje prvo bude detaljno analizirano od strane svih nadležnih institucija.


RAZVOJ


Novi Zakon o kreditnim institucijama će doprinijeti stabilnosti finansijskog sistema i daljem razvoju finansijskih usluga.


KONTROLA


CBCG permanentno prati poslovanje banaka, vršenjem neposrednih kontrola, kao i posredno, na osnovu izvještaja koje su banke u obavezi da dostavljaju.


LIBERALIZACIJA


CBCG je podržala aktivnosti vezane za liberalizaciju finansijskih transakcija i preporučila da ovo pitanje prvo bude detaljno analizirano od strane svih nadležnih institucija.