Intervju guvernera dr Radoje Žugića za „Bankar.me“


29/10/2018

Bankar.me: Po Vašem mišljenju, koji su u najveći rizici za ekonomiju Crne Gore, u narednoj godini?


Žugić: Smatram da svi rizici imaju opadajući trend. Bankarski sistem je značajno unaprijeđen i u velikoj mjeri stabilizovan. Iako su, u nekim manjim bankama, prisutne ranjivosti, to ne predstavlja rizik za sistem. Mjere fiskalne konsolidacije koje Vlada odlučno sprovodi daju rezultate i ukoliko se njihova implementacija nastavi u skladu sa planom ostvarićemo i fiskalnu održivost.


Rizici na koji ne možemo uticati bi bili pogoršanje situacije kod naših najvažnijih partnera, odnosno zemalja regiona i EU, ali projekcije za narednu godinu ne ukazuju da bi to mogao biti realan scenario.


Bankar.me: Kakvim bi ste ocijenili generalno stanje u bankarskom sektoru Crne Gore? Nedavno su se kao “rizične” pominjale dvije banke, da li se stanje promijenilo kada su te banke u pitanju? 


Žugić: Bankarski sektor u Crnoj Gori, na nivou sistema, karakteriše stabilnost, likvidnost, solventnost… Sve značajne bilansne pozicije bilježe rast, pa na kraju trećeg kvartala tekuće godine u odnosu na kraj prethodne godine, ukupna aktiva bilježi rast od 5,52%, ukupni krediti od 10,70%, ukupni depoziti od 5,88% i ukupni kapital od 0,83%.


Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala banaka, na kraju drugog kvartala 2018. godine, iznosio je 17,15%, što je značajno iznad zakonski propisanog minimuma od 10%. Takođe, likvidna aktiva je krajem septembra tekuće godine već prešla nivo od 1.037,9 miliona eura, pri čemu predstavlja preko 23,52% ukupne aktive banaka, odnosno skoro četvrtinu ukupne aktive banaka. Ova sredstva, po konzervativnoj definiciji likvidne aktive koju CBCG koristi, uključuju samo novčana sredstva, sredstva na žiro računu, depozite po viđenju kod banaka i polovinu obavezne rezerve banaka. Sve navedeno znači da je likvidna pozicija banaka izuzetno snažna i da bankarski sistem kao cjelina ima dovoljno kapitala za pokriće svih rizika kojima su u ovom trenutku izloženi.


Bankarski sektor karakterišu pozitivni trendovi i kada je riječ o profitabilnosti. Tako je bankarski sistem, na nivou sistema, na kraju septembra 2018. godine, ostvario neto dobit od 29,9 miliona eura. Na kraju drugog kvartala ove godine agregatni prinos na aktivu (ROA) iznosi 1,49%, a prinos na kapital (ROE) 12,58%, dok su u istom periodu prethodne godine iznosili 0,84% i 6,53%, respektivno.


Nivo nekvalitetnih kredita, kao indikator kvaliteta kreditnog portfolija banaka, bilježi konstantan i snažan trend pada. Učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima (NPL) značajno je smanjeno u prethodnom periodu. Naime, sa nivoa od preko 25% u 2011. godini, NPL je zabilježio pad na trenutnih 6,71%, što ukazuje na odličnu dinamiku smanjenja NPL-a. Ovakvoj dinamici su doprinijele aktivnosti CBCG sprovedene u prethodnom periodu. Podsjetiću da smo najprije zahtijevali od banaka da pripreme trogodišnje strategije rješavanja NPL-a, čija se realizacija u kontinuitetu prati i kontroliše. Zatim smo izvršili dopunu zakonskog rješenja za dobrovoljno restruktururanje dugova, kako bi se pospješio oporavak dužnika i uticalo na likvidnost privrede. Rezultati primjene dopunskog zakonskog rješenja, koje će važiti do maja 2019. godine, su zadovoljavajući. Iznos ukupno restrukturiranih kredita do 30.09.2018. godine iznosi 36,7 miliona eura. Očekuju se dalji pozitivni efekti primjene ovog zakona u predstojećem periodu.


Imajući u vidu trenutan nivo NPL-a na nivou sistema, možemo da konstatujemo da nekvalitetni krediti više ne predstavlja sistemski problem, već pitanje pojedinih banaka koje moraju da učine dodatan napor u cilju njihovog daljeg smanjenja.


Iako bankarski sektor karakterišu pozitivni trendovi, postoje određene ranjivosti na individualnom nivou. Dvije banke koje su od strane CBCG prepoznate kao ranjive su pod posebnim režimom nadzora. Ranjivosti kod navedenih banaka, koje ne predstavljaju sistemski važne banke, ne mogu na materijalno značajan način uticati na stabilnost sistema.


Bankar.me: Svjedoci smo da je u regionu evidentan postupak preuzimanja banaka iz grupacije Societe Generale od strane OTP grupe (Splitska banka u Hrvatskoj, trenutno aktuelna dubinska analiza Societea od strane OTP u Srbiji, špekulacije oko preuzimanja u Bugarskoj, Albaniji…) Da li je do CBCG stizao sličan zahtjev kada su u pitanju banke ove dvije grupacije koje posluju u Crnoj Gori? Kako bi hipotetički taj merdžer uticao na stanje u sektoru sa aspekta konkurencije, kada se ima u vidu činjenica da bi aktiva te “mega banke” bila preko 1 milijardu eura?


Žugić: Centralnoj banci nije upućen zvaničan zahtjev za spajanje Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica – member of OTP Group i Societe Generale banke Montenegro AD.


U vezi sa efektima na bankarski sistem u slučaju da dođe do spajanja ove dvije banke, treba imati u vidu da se potpuna ocjena o poželjnosti koncentracije vrši u formalnom postupku koji je utvrđen zakonom. Tokom ovog postupka pribavljaju se sve relevantne i aktuelne informacije i podaci od značaja za ocjenu po ovom pitanju, na osnovu kojih CBCG donosi odgovarajuću odluku.


Dakle, ukoliko dobijemo takav zahtjev razmotrićemo sve relevantne činjenice, kao i efekte takve transakcije i donijeti odluku koja neće, ni u kom slučaju, ugroziti ili oslabiti stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.


Bankar.me: Iz regiona smo registrovali i najave za privatizacijom još dvije bankarske grupacije čiji ogranci sa uspjehom posluju u Crnoj Gori, a to su slovenačka NLB i srpska Komercijalna banka. Da li je CBCG imala bilo kakve najave kada su ovi procesi u pitanju? 


Žugić: Kao učesnik na supervizorskim koledžima, koje organizuju supervizori matičnih banaka Komercijalne banke AD Podgorica i NLB banke AD Podgorica (NLB d.d. Ljubljana i Komercijalna banka A.D. Beograd), CBCG je upoznata sa planovima za privatizaciju navedenih matičnih banaka. Imajući u vidu fazu u kojoj se navedeni procesi nalaze, Centralnoj banci još uvijek nijesu dostavljeni zahtjevi potencijalnih investitora za davanje odobrenja za sticanje indirektnog kvalifikovanog učešća u vlasničkoj strukturi crnogorskih supsidijara navedenih matičnih banaka. U saradnji sa supervizorima navedenih matičnih banaka, a u okviru saradnje koja se efektuira kroz rad supervizorskih koledža, Centralna banka će aktivno biti uključena u ovaj proces, polazeći od svojih nadležnosti shodno Zakonu o Centralnoj banci Crne Gore i Zakonu o bankama.


Bankar.me: Često možemo čuti, a što i pojedini predstavnici CBCG potvrđuju, da i dalje postoji aktivno interesovanje za ulazak novih banaka na naše tržište, pa se tako licitira sa investitorima iz Rusije, Turske, pa sve do Kanade. Ima li aktivnih zahtjeva za licenciranjem novih banaka, tj. da li uskoro možemo očekivati konkretne zahtjeve?


Žugić: Trenutno, ne postoji zahtjev za licenciranje nove banke u Crnoj Gori. Kao posljedica činjenice da je bankarski sistem značajno unaprijeđen u prethodnom periodu i da predstavlja najzdraviji dio naše ekonomije, kao i ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, postoji veliki broj predloga i interesovanja za ulaganje u bankarski sektor u Crnoj Gori.


U skladu sa tim, u uvjerenju smo da će u skorijoj buducnosti neki od potencijalnih investitora podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke, odnosno zahtjev za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog učešća u nekoj od banaka koje posluju u Crnoj Gori.


Bankar.me: Vidimo da najveće svjetske centralne banke polako mijenjaju politike kada su pitanju referentne kamatne stope, u prvom redu američki FED koji podiže svoje stope, a svjedoci smo i blagog oporavka Euribor stopa. Kakva su Vaša predviđanja kada su kamatne stope u pitanju u narednih godinu-dvije? Da li možemo očekivati rast kamata i da li bi klijenti koji imaju kredite vezane za Euribor trebalo da počnu da razmišljaju o alternativama kroz eventualne reprograme i fiksne kamatne stope?


Žugić: Evidentno je da ECB kreće u proces normalizacije monetarne politike koji će biti vrlo postepen. ECB će neto kupovine hartija od vrijednosti smanjiti od oktobra na 15 milijardi mjesečno, uz očekivanje da će se ovaj program završiti sa istekom ove godine.


Trenutno opredeljenje je da ključne kamatne stope ostanu nepromijenjene bar do ljeta sljedeće godine, a ako bude potrebe i duže, da bi se ostvarila ciljna stopa inflacije od ispod 2%, ali blizu 2%. To znači da, u ovoj i narednoj godini, ne treba očekivati značajniji rast kamatnih stopa vezanih za euribor. Varijabilne kamatne stope, međutim, uvijek nose određenu dozu rizika i posmatranjem istorijskog kretanja euribora može se dobiti uvid u kom rasponu bi se kamatne stope mogle kretati u budućnosti.


Bankar.me: Ispratili smo i dešavanja iz regiona vezano za sudske sporove koji se vode protiv banaka oko naplate troškova kredita. Kakva je situacija kada je naš bankarski sektor u pitanju, da li postoji aktivnih tužbi protiv banaka sa istim optužbama i da li eventualno očekujete da bi moglo doći do takvog trenda kod nas? Da li imate procjenu koliko bi to koštalo banke ukoliko dođe do masovnijih tužbi?


Kako je već ranije saopštavano, Centralna banka Crne Gore nije ovlašćena da javno saopštava stavove i mišljenja po pitanjima koja proizilaze iz obligacionih odnosa o kojima meritorno mogu da odlučuju samo sudovi. Nemamo informacije o postojanju tužbi protiv banaka po pitanju zakonitosti naplate troškova kredita u Crnoj Gori. Nesporno je da je potrebno da klijenti, prilikom razmatranja ponude za određeni kredit,  obrate posebnu pažnju na iznos efektivne kamatne stope koja predstavlja stvarnu, odnosno ukupnu cijenu za korišćenje pozajmljenih sredstava, a koja u sebi uključuje i troškove obrade kredita.


Bankar.me: Iako nam se primiče Nedjelja štednje, svjedoci smo da, moža čak po prvi put u posljednje dvije decenije, crnogorske banke se ni ne trude da privuku nove štediše i reklamiraju veće kamate na štednju. Šta savjetovati građanima i privrednicima koji imaju viška sredstava, a banke im trenutno ne nude povoljne uslove na štednju?


Žugić: Ukoliko uporedite kamatne stope na štednju u Crnoj Gori sa stopama u zemljama regiona i EU, primjetićete da su one kod nas nešto više, tako da se ne bih složio u potpunosti sa Vašom konstatacijom.


Osim prinosa, doduše trenutno niskog, čuvanje novca u bankama ima i sigurnosni efekat, odnosno nemate rizik krađe, a svi depoziti do 50.000 eura u Crnoj Gori su osigurani. Naravno, postoje i alternativni oblici investiranja sredstava, ali ne zaboravite staro pravilo koje kaže da ako želite veći prihod morate preuzeti veći nivo rizika.