Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
13.12.2017.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 14.12.2017. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2014. godina

Intervju viceguvernera dr Velibora Miloševića za Mina business, 04.09.2014. godine
Link


INTERVJU VICEGUVERNERA DR VELIBORA MILOŠEVIĆA ZA MINA BUSINES
04. SEPTEMBRA 2014. godine


1. Da li su, tragom pisanja pojedinih medija, uočeni problemi u poslovanju Atlas banke?

Centralna banka Crne Gore permanentno prati poslovanje svih banaka putem dnevnih, dekadnih, mjesečnih i kvartalnih izvještaja koje banke dostavljaju, kao i kroz neposredne kontrole. Shodno tome, poslovanje Atlas banke AD Podgorica se takođe, konstantno prati. Paušalne ocjene o poslovanju ove banke, koje čujemo u zadnje vrijeme, Centralna banka ne želi da komentariše, jer ne postoji potreba za istim. Prema izvještajima kojima Centralna banka raspolaže, Atlas banka AD Podgorica tokom 2014. godine posluje profitabilno. Dnevni i dekadni pokazatelji likvidnosti su konstantno iznad minimalno propisanih regulativom. Koeficijent solventnosti je, takođe, iznad zakonski propisanog minimuma. Pokazatelji kvaliteta aktive su u okviru sistemskih prosjeka.


2. Kako će ulazak nove Lovćen banke uticati na poslovanje crnogorskog bankarskog tržišta i da li smatrate da je broj banaka koje trenutno posluju u Crnoj Gori preveliki za veličinu tržišta?

Vjerujem da ulazak Lovćen banke neće značajnije uticati na poslovanje crnogorskog bankarskog tržišta. Ne bih ocijenio broj banaka koje trenutno posluju u Crnoj Gori kao previše veliki. Naime, konkurencija je poželjno obilježje strukture svakog tržišta, pa tako i bankarskog. Svakako da postoji dovoljno prostora na tržištu za sve banke koje trenutno posluju u Crnoj Gori, to njihovo postojanje samo po sebi upravo dokazuje. Iako se bankarsko tržište zbog svoje uloge može smatrati specifičnim, pravila tržišnog poslovanja su u tom smislu veoma precizna: tržište eliminiše one koji nisu efikasni.


3. Da li bi veća konkurentnost u bankarskom sektoru mogla dovesti do snižavanja kamatnih stopa?

Svakako da teoretski, postoji mogućnost da povećanje konkurencije na tržištu dovede do snižavanja kamatnih stopa. Međutim, u praksi to često nije slučaj jer na visinu kamatnih stopa utiče i niz drugih faktora čiji je uticaj mnogo značajniji i znatno više izražen. Smatram da trenutno postoje veoma mali izgledi da ulazak nove banke dovede do smanjenja nivoa kamatnih stopa na nivou sistema. Vodeći se određenom ekonomskom logikom, tako nešto bi se možda i moglo očekivati, međutim uzimajući u obzir složenost cjelokupne situacije u bankarskom sektoru i privredi, teško da će se u ovom trenutku to zaista i dogoditi.


4. Kako biste ocijenili kretanje kamata i da li ima prostora za njihovo smanjenje?

U sklopu svojih redovnih aktivnosti, Centralna banka Crne Gore prati i analizira kretanje kamatnih stopa kako na nivou pojedinačnih banaka tako i na agregatnom nivou. Mogućnost djelovanja Centralne banke, ako isključimo fiskalni autoritet, na smanjenje kamatnih stopa je dobrim dijelom ograničena. Naime, s obzirom da je Crna Gora eurizovana ekonomija,

Centralna banka Crne Gore nema efikasne instrumente kojima bi uticala na kretanje kamatnih stopa. Međutim, napomenuo bih da je u Centralnoj banci trenutno u toku izrada sveobuhvatne analize kamatnih stopa čiji će rezultati biti odrednica daljih koraka koje će Centralna banka preduzimati.


5. CBCG je u novembru 2012. godine donijela odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka, sa rokom primjene od šest mjeseci. Da li je CBCG kontrolisala sprovođenje te odluke i kakvi su rezultati te odluke?

Centralna banka Crne Gore je 6. novembra 2012. godine u cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i održavanja stabilnosti finansijskog sistema donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka kojom su privremeno ograničene kamatne stope u bankama. Iako su na kraju decembra 2012. godine kamatne stope pokazale blagi pad, poboljšanje kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sistema je izostalo. Efekti primjene ove Odluke se uglavnom ogledaju u stabilizaciji aktivnih kamatnih stopa na tržištu i eliminaciji ekstremno visokih kamatnih stopa, iako se može zaključiti da nije imala značajnijeg uticaja na ukupno smanjenje prosječnih ponderisanih sistemskih stopa.


6. Da li CBCG planira sprovođenje stres testova za banke i da li se već sprovode neke kontrole banaka?

Centralna banka je u skladu sa najboljim praksama u ovoj oblasti sprovela stresno testiranje banaka u Crnoj Gori. Glavni cilj stresnog testiranja jeste utvrđivanje dodatnih potreba za kapitalom, radi obezbjeđenja poslovanja banaka u nepredviđenim okolnostima, na osnovu činjeničnog stanja u bankama na dan 31.12. Stresnim testiranjem je, kroz dva scenarija (osnovni i nepovoljni scenario), izvršena procjena dodatnog kapitala koji bankama može biti potreban da prevaziđu potencijalne gubitke koji mogu nastati pod uticajem negativnih makroekonomskih kretanja u budućnosti.

Takođe, svaka banka pojedinačno je sprovela stresno testiranje koristeći sopstvenu metodologiju i modele koji su za nju najprikladniji. Naime, Centralna banka je svim bankama dostavila bazu podataka koja uključuje i makroekonomske projekcije za 2014. godinu za osnovni i nepovoljni scenario. Banke su bile u obavezi da rezultate stresnog testiranja zajedno sa metodologijom dostave Centralnoj banci u utvrđenom roku.

Za sada raspolažemo preliminarnim rezultatima stresnog testiranja. Novi kapital bankama, u odredjenoj mjeri, ce biti neophodan i na tome ce CBCG insistirati.


 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore