Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
23.02.2018.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 24.02.2018. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2014. godina

Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, decembar 2014. godine
Link

Intervju viceguvernera dr Velibora Miloševića za časopis Bankar, septembar 2014. godine
Link

Intervju viceguvernera dr Velibora Miloševića za Mina business, 04.09.2014. godine
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevne novine, januar 2014. godine
Link

Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, januar 2014. godine
Link



Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, decembar 2014. godine

Dogodine očekujemo značajniji pad kamata

U narednoj godini očekujemo pad kamatnih stopa, između ostalog i zbog izvesnog ulaska novih banaka. U tom slučaju Centralna banka se neće miješati, ali ukoliko bi kamate krenule da rastu onda bismo mjerama iz svoje nadležnosti spriječili pojavu ekstremno visokih kamatnih stopa kazao je u intervjuu za Pobjedu guverner Milojica Dakić.

Postoje tendencije u kretanju kamatnih stopa na novoodobrene kredite u oktobru i novembru, koje ukazuju da je moguće očekivati pad kamata. Naime, u oktobru 2014. došlo je do značajnog smanjenja prosječne ponderisane aktivne efektivne kamatne stope na novoodobrene kredite, i to sa 10,7 na 9,7 odsto, odnosno za 1,06 procentni poen. Takođe, prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite na kraju novembra je značajno niža u odnosu na septembar. Ulaskom novih banaka u sistem, što je izvjesno u 2015. godini, trend smanjenja kamata mogao bi još više doći do izražaja kazao je Dakić.

CBCG će, najavio je, u narednom periodu pratiti kretanje kamatnih stopa na mjesečnom nivou uz analiziranje svih parametara koji utiču na kamatne stope. Ukoliko bi došlo do ponovnog rasta kamatnih stopa, CBCG je spremna da mjerama iz svoje nadležnosti spriječi pojavu ekstremno visokih kamatnih stopa.

POBJEDA: Centralna banka je više puta preporučila Vladi da propiše najvišu dozvoljenu kamatnu stopu, kako bi se spriječilo zaključivanje zelenaških ugovora. Vlada još na to nije reagovala?

DAKIĆ: CBCG će tokom naredne godine uputiti Vladi konkretan predlog limitiranja najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope. Međutim, metode limitiranja su različite. Negdje je to maksimalno dozvoljena stopa, negdje različite stope za različite transakcije, a negdje varijabilna kamatna stopa koja se vezuje za kretanje neke referentne kamatne stope. Limitirana kamatna stopa postoji u nekim zemljama regiona, poput Hrvatske i Makedonije, većini zemalja EU, SAD i drugdje, tako da nema razloga da ne bude i kod nas.

POBJEDA: Koliko je kredita odobreno u ovoj godini?

DAKIĆ: Kreditna aktivnost banaka u toku prvih 11 mjeseci 2014. godine je 661 milion, što je za 4,57 odsto manje u odnosu na novembar prethodne godine. Posmatrano od septembra nadalje, novoodobreni krediti su porasli za 196 miliona. Porast novoodobrenih kredita nastao je istovremeno sa smanjenjem kamata. Ukoliko kamatne stope nastave pad, može se očekivati i povećanje kreditne aktivnosti.

POBJEDA: U kojoj valuti savjetujete građanima i kompanijamada se zadužuju?

DAKIĆ: Uvijek je najprirodnije zaduživati se u onoj valuti u kojoj se ostvaruju prihodi. Na taj način se minimiziraju rizici značajnih gubitaka po osnovu promjene deviznog kursa.

Znači, građanima i kompanijama u Crnoj Gori bih preporučio zaduživanje u eurima.

POBJEDA: S obzirom da ste u preporukama Vladi naveli da međunarodne kompanije često sele profit u poreske rajeve, kako bi plaćale manji porez na dobit, o kojim se firmama i kojim of šor destinacijama radi?

DAKIĆ: CBCG je, u preporukama Vladi, navela da bi trebalo primijeniti smjernice OECD-a za regulisanje transfernih cijena. Čim nema takvih smjernica, postoji rizik da se pojave transakcije seljenja profita. Međutim, CBCG je nadležna samo za bankarski sistem. Pokušaj jedne takve transakcije je spriječen.


Priprema se zakon o faktoring kompanijama

POBJEDA: Da li će faktoring kompanije biti stavljene pod ingerenciju CBCG. Ako je to namjera zbog čega i koji će to efekat proizvesti?

DAKIĆ: Ministarstvo finansija, uz tehničku pomoć EBRD, trenutno radi na izradi regulative koja bi se odnosila na faktoring kompanije. U pitanju je tek početna faza, tako da je još preuranjeno dati odgovor na to pitanje.


Izvjesno dodatno zaduživanje za otplatu euroobveznica

POBJEDA: Dodatno zaduživanje u narednoj godini za vraćanje obveznica koje dospijevaju koliki će biti rizik po finansijsku stabilnost?

DAKIĆ: Izvjesno je da će sljedeće godine biti potrebno značajno dodatno zaduživanje, kako zbog otplate emisije euroobveznica koja dospijeva sljedeće godine, tako i zbog gradnje auto-puta. Ipak, u ovom momentu situacija na finansijskim tržištima je dosta povoljna, tako da smatram da obezbjeđenje potrebnog iznosa sredstava neće biti nerješiv problem. Razumljivo je, međutim, da rast javnog duga stvara određenu dozu zabrinutosti.

POBJEDA: Šta je najveći rizik za finansijsku stabilnost u narednoj godini?

DAKIĆ: Ključni izazovi za očuvanje finansijske stabilnosti u narednoj godini su povezani sa očuvanjem fiskalne stabilnosti, kao rezultat pritiska na javne finansije zbog izgradnje auto-puta, kao i potreba daljeg sniženja visokog nivoa loših kredita, iako je prisutna tendencija njihovog opadanja.

POBJEDA: Opozicija smatra da je zaduživanje za autoput put u dužničko ropstvo, a vlast da će država moći da se nosi sa tim teretom. Ko je, po Vašoj ocjeni, u pravu?

DAKIĆ: Svaki krupni infrastrukturni projekat neminovno znači rast javnog duga i samim tim povećane pritiske na javne finansije. Međutim, nije samo bitno koliko iznosi javni dug, već treba znati i uslove njegovog finansiranja. Na primjer, Njemačka ima javni dug veći od Crne Gore, ali on zbog izuzetno niskih kamatnih stopa kojima Njemačka finansira javni dug predstavlja mnogo manje opterećenje za zemlju nego što je u pitanju naš javni dug. Ukoliko bi zaduženje za gradnju auto-puta bilo pod komercijalnim uslovima, složio bih se sa stavom da je to put u dužničko ropstvo. Međutim, imajući u vidu vrlo povoljne uslove otplate (20 godina, šest godina grejs period, dva odsto kamatna stopa), onda je to nešto što uz brižljivo vođenu fiskalnu politiku može biti održivo.


Neće biti ličnog bankrota

POBJEDA: Da li se razmišlja o uvođenju instituta ličnog bankrota?

DAKIĆ: CBCG u ovom trenutku ne planira da uputi takav predlog. Kroz Zakon odobrovoljnom finansijskom restrukturiranju formulisali smo alternativni predlog za prezadužene građane koji imaju hipotekarne kredite.

CBCG će tokom naredne godine uputiti Vladi predlog limitiranja najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope. Novoodobreni krediti za 11 mjeseci iznosili su 661 milion, što jeza 4,5 odsto manje nego lani. Ako kamate nastave pad, može se očekivati i povećanje kredita


Automatski stečaj bi zaustavio izigravanje propisa

POBJEDA: I u preporukama CBCG za narednu godinu se nalazi zahtjev za uvođenje automatskog stečaja. Zašto se od toga bježi?

DAKIĆ: Kada postoji veliki broj preduzeća koja više godina imaju blokirane račune, a i pored toga posluju, jasno je da je u pitanju izigravanje propisa i izbjegavanje izmirivanja obaveza. Na taj način se širi lanac nelikvidnosti. Uvođenjem automatskog stečaja bi se to prekinulo. Zato je CBCG uputila Vladi preporuku za uvođenje automatskog stečaja. Pitanje implementacije ove preporuke, međutim, nije u nadležnosti CBCG. Svjesni smo teškoća u njenoj implementaciji i vremena koje je potrebno, minimum jedna do dvije godine da bi se stvorili preduslovi za njeno sprovođenje. Potrebno je obezbijediti dovoljan broj stečajnih upravnika, podići kapacitet u sudovima, donijeti zakonske propise i proce dure i slično.

POBJEDA: Finansije većine opština su zabrinjavajuće, a odgovornosti niti valjane formule za rješenje još nema. Šta, po Vašem mišljenju, treba u ovom dijelu odmah uraditi?

DAKIĆ: U preporukama Vladi za 2015. godinu, Centralna banka je istakla potrebu da se pojača kontrola i transparentnost finansijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave, kao i da se pronađu mehanizmi za smanjenje njihovog duga.

Procjenjuje se da je dug lokalnih samouprava u značajnom porastu, odnosno da dostiže 280 miliona eura. Tome je značajno doprinijela globalna kriza, kao i izmjena zakonske regulative, koja reguliše finansije opština, neefikasnost administracija, višak zaposlenih. Ministarstvo finansija je pristupilo iznalaženju rješenja za evidentan problem sa kojim se suočava veći dio lokalnih samouprava. Predstavljeni su potencijalni modeli za rješenje problema smanjenje broja zaposlenih i reprogram dugova, u skladu sa ekonomskom snagom jedinica lokalne samouprave pojedinačno, što je na liniji preporuka CBCG.



Intervju viceguvernera dr Velibora Miloševića za Mina business, 04.09.2014. godine


1. Da li su, tragom pisanja pojedinih medija, uočeni problemi u poslovanju Atlas banke?

Centralna banka Crne Gore permanentno prati poslovanje svih banaka putem dnevnih, dekadnih, mjesečnih i kvartalnih izvještaja koje banke dostavljaju, kao i kroz neposredne kontrole. Shodno tome, poslovanje Atlas banke AD Podgorica se takođe, konstantno prati. Paušalne ocjene o poslovanju ove banke, koje čujemo u zadnje vrijeme, Centralna banka ne želi da komentariše, jer ne postoji potreba za istim. Prema izvještajima kojima Centralna banka raspolaže, Atlas banka AD Podgorica tokom 2014. godine posluje profitabilno. Dnevni i dekadni pokazatelji likvidnosti su konstantno iznad minimalno propisanih regulativom. Koeficijent solventnosti je, takođe, iznad zakonski propisanog minimuma. Pokazatelji kvaliteta aktive su u okviru sistemskih prosjeka.


2. Kako će ulazak nove Lovćen banke uticati na poslovanje crnogorskog bankarskog tržišta i da li smatrate da je broj banaka koje trenutno posluju u Crnoj Gori preveliki za veličinu tržišta?

Vjerujem da ulazak Lovćen banke neće značajnije uticati na poslovanje crnogorskog bankarskog tržišta. Ne bih ocijenio broj banaka koje trenutno posluju u Crnoj Gori kao previše veliki. Naime, konkurencija je poželjno obilježje strukture svakog tržišta, pa tako i bankarskog. Svakako da postoji dovoljno prostora na tržištu za sve banke koje trenutno posluju u Crnoj Gori, to njihovo postojanje samo po sebi upravo dokazuje. Iako se bankarsko tržište zbog svoje uloge može smatrati specifičnim, pravila tržišnog poslovanja su u tom smislu veoma precizna: tržište eliminiše one koji nisu efikasni.


3. Da li bi veća konkurentnost u bankarskom sektoru mogla dovesti do snižavanja kamatnih stopa?

Svakako da teoretski, postoji mogućnost da povećanje konkurencije na tržištu dovede do snižavanja kamatnih stopa. Međutim, u praksi to često nije slučaj jer na visinu kamatnih stopa utiče i niz drugih faktora čiji je uticaj mnogo značajniji i znatno više izražen. Smatram da trenutno postoje veoma mali izgledi da ulazak nove banke dovede do smanjenja nivoa kamatnih stopa na nivou sistema. Vodeći se određenom ekonomskom logikom, tako nešto bi se možda i moglo očekivati, međutim uzimajući u obzir složenost cjelokupne situacije u bankarskom sektoru i privredi, teško da će se u ovom trenutku to zaista i dogoditi.


4. Kako biste ocijenili kretanje kamata i da li ima prostora za njihovo smanjenje?

U sklopu svojih redovnih aktivnosti, Centralna banka Crne Gore prati i analizira kretanje kamatnih stopa kako na nivou pojedinačnih banaka tako i na agregatnom nivou. Mogućnost djelovanja Centralne banke, ako isključimo fiskalni autoritet, na smanjenje kamatnih stopa je dobrim dijelom ograničena. Naime, s obzirom da je Crna Gora eurizovana ekonomija,

Centralna banka Crne Gore nema efikasne instrumente kojima bi uticala na kretanje kamatnih stopa. Međutim, napomenuo bih da je u Centralnoj banci trenutno u toku izrada sveobuhvatne analize kamatnih stopa čiji će rezultati biti odrednica daljih koraka koje će Centralna banka preduzimati.


5. CBCG je u novembru 2012. godine donijela odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka, sa rokom primjene od šest mjeseci. Da li je CBCG kontrolisala sprovođenje te odluke i kakvi su rezultati te odluke?

Centralna banka Crne Gore je 6. novembra 2012. godine u cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i održavanja stabilnosti finansijskog sistema donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka kojom su privremeno ograničene kamatne stope u bankama. Iako su na kraju decembra 2012. godine kamatne stope pokazale blagi pad, poboljšanje kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sistema je izostalo. Efekti primjene ove Odluke se uglavnom ogledaju u stabilizaciji aktivnih kamatnih stopa na tržištu i eliminaciji ekstremno visokih kamatnih stopa, iako se može zaključiti da nije imala značajnijeg uticaja na ukupno smanjenje prosječnih ponderisanih sistemskih stopa.


6. Da li CBCG planira sprovođenje stres testova za banke i da li se već sprovode neke kontrole banaka?

Centralna banka je u skladu sa najboljim praksama u ovoj oblasti sprovela stresno testiranje banaka u Crnoj Gori. Glavni cilj stresnog testiranja jeste utvrđivanje dodatnih potreba za kapitalom, radi obezbjeđenja poslovanja banaka u nepredviđenim okolnostima, na osnovu činjeničnog stanja u bankama na dan 31.12. Stresnim testiranjem je, kroz dva scenarija (osnovni i nepovoljni scenario), izvršena procjena dodatnog kapitala koji bankama može biti potreban da prevaziđu potencijalne gubitke koji mogu nastati pod uticajem negativnih makroekonomskih kretanja u budućnosti.

Takođe, svaka banka pojedinačno je sprovela stresno testiranje koristeći sopstvenu metodologiju i modele koji su za nju najprikladniji. Naime, Centralna banka je svim bankama dostavila bazu podataka koja uključuje i makroekonomske projekcije za 2014. godinu za osnovni i nepovoljni scenario. Banke su bile u obavezi da rezultate stresnog testiranja zajedno sa metodologijom dostave Centralnoj banci u utvrđenom roku.

Za sada raspolažemo preliminarnim rezultatima stresnog testiranja. Novi kapital bankama, u odredjenoj mjeri, ce biti neophodan i na tome ce CBCG insistirati.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevne novine, januar 2014. godine

Naredne tri godine ćemo osjećati krizu

Najjači "udar" globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine, ocijenio je viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris. On je u intervjuu Dnevnim novinama kazao da ove godine možemo očekivati umjerenu stopu rasta BDP-a između dva i tri odsto, porast priliva SDI, opadanje nivoa budžetskog deficita i ubrzanje procesa pristupanja EU.

DN: Koliko dugo ćemo još osjećati krizu i kakve su prognoze za narednu godinu? Nazire li se kraj krizi?

Dok god se posljedice krize budu osjećale u EU i regionu, one će se osjećati i u Crnoj Gori. Trajanje kriza nije lako prognozirati, ali ukoliko pođemo od iskustva Velike ekonomske krize mogli bismo indirektno procijeniti koliko traju ovako duboke krize. Velika ekonomska kriza je trajala od 1929. do 1933. godine. Međutim, njene posljedice su se osjećale još dugi niz godina, tako je u Americi prvi talas javnih radova ("New Deal") pokrenut u periodu od 1934. do 1935. godine, a drugi talas od 1935. do 1938. godine.

Najjači "udar" globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa Velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine.

Ove godine očekujemo umjerenu stopu rasta BDP-a između dva i tri odsto, porast priliva SDI, opadanje nivoa budžetskog deficita i ubrzanje procesa pristupanja EU.

DN: Koje benefite će donijeti eventualna izgradnja auto-puta, a koje negativne posljedice se mogu očekivati?

U periodu gradnje ključni pozitivni benefiti se mogu očekivati u vidu rasta zaposlenosti, pokretanja dijela građevinske operative, i samim tim rasta BDP-a, ali mogu se očekivati i određeni multiplikativni efekti na jedan broj preduzeća koja neće biti direktno uključena u izgradnju auto-puta. Izgradnja najteže dionice će svakako omogućiti da se u narednom periodu lakše nađe i partner za izgradnju ostalih dionica auto-puta.

Ključna negativna posljedica je povezana sa činjenicom da ćemo morati da obezbijedimo sredstva za otplatu auto-puta, odnosno njen uticaj na kretanje javnog duga.

DN: Kako ocjenjujete nivo javnog duga i koji rast je potreban Crnoj Gori da bi bila u stanju da servisira dugove?

Ovu godinu ćemo vjerovatno završiti sa javnim dugom od oko 55% BDP-a. U pitanju je nivo koji unosi zabrinutost, ali još nijesmo ušli u kritičnu zonu. Nakon godina brzog rasta javnog duga, 2013. godina je unijela dozu optimizma da takva tendencija može biti zaustavljena, jer je rast javnog duga u 20l3. godini dominantno posljedica nekih ranijih slabosti, to jest velikog broja izvršnih sudskih presuda i aktiviranja garancija KAP-a.

Više stope rasta BDP-a olakšavaju otplatu javnog duga i snižavaju njegovo učešće. Međutim, i pri visokim stopama rasta BDP-a, može rasti zaduženost ukoliko su javni rashodi planirani na višem nivou od javnih prihoda. Stoga je ključno da se budžetski deficit svede na održiv nivo.

DN: Gdje preporučujete da se Vlada zaduži? Da li bi trebalo možda novac tražiti od država, umjesto od banaka i finansijskih institucija?

Bez ikakve dileme treba se zadužiti tamo gdje se mogu dobiti najpovoljniji uslovi, odnosno najniža kamatna stopa. Finansijsko tržište je vrlo turbulentno i u vrlo kratkom roku se mijeju uslovi i konkretnu odluku potrebno je donijeti u trenutku kada se bude pristupalo zaduživanju.

Zaduživanje kod država nije uvijek realna opcija, jer je ono često povezano sa nekim drugim ciljevima ili političkim zahtjevima države koja daje kredit ili je vezano za kupovinu robe, opreme i angažovanje preduzeća iz države koja daje kredit. U svakom slučaju ovu opciju ne treba apriori odbaciti. Emisija obveznica na domaćem tržištu može biti povoljna opcija i o tome se već razmišlja.

DN: Da li očekujete da će naredne godine doći do rasta kreditne aktvinosti banaka?

U ovom trenutku, kada je u pitanju kreditna aktivnost, ograničenje nije na strani ponude, jer banke raspolažu sa izuzetno visokim nivoom raspoloživih likvidnih sredstava, već na strani tražnje. Ključni problemi na strani tražnje odnose se na široko rasprostranjenu nelikvidnost realnog sektora, neuredno izmirivanje ranije odobrenih kredita, manjak kvalitetnih projekata, kao i visoku zaduženost privrede. S obzirom da se i u narednoj godini očekuje nastavak pozitivnih tendencija u vidu umerene stope rasta BDP-a, porasta priliva SDI i dalje stabilizacije bankarskog sektora očekujem blagi rast kreditne aktivnosti.


Ne treba bježati od zatvaranja KAP-a

DN: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u Kombinatu aluminijuma i šta je najbolje rješenje za fabriku?

Očigledno je da je situacija dosta teška imajući u vidu zastarjelu opremu, neispunjavanje ekoloških standarda i neefikasnu proizvodnju (viši troškovi proizvodnje od prodajne cijene). Svakako da bi najbolja opcija bila da se nađe ozbiljan zainteresovan strateški partner, a ako njega ne bude moguće naći, ne treba "bježati" ni od zatvaranja KAP-a.



Intervju Milojice Dakića za Pobjedu, januar 2014. godine

Očekuje se pad kamata i cijena nekretnina

Vjerujem da će u ovoj godini doći do smanjenja kamata s obzirom da se očekuje početak realizacije značajnih investicija, osnivanje novih filijala i banaka što će doprinijeti i jačanju konkurencije. Očekuje se i stagniranje ili dalji pad cijena nekretnina zbog značajnog broja praznih stanova, ne malog broja stambenih jedinica koje su u vlasništvu građevinskih firmi i banaka, kretanja stambenih kredita i kupovne moći stanovništva, te namjere Vlade da oporezuje dio praznih stambenih jedinica ocijenio je u intervjuu za Pobjedu guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić.

POBJEDA: Centralna banka je preporučila Vladi da definiše visinu zelenaške kamatne stope kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima. Da li je CBCG u analizama definisala koja bi to stopa mogla biti?

DAKIĆ: Smatramo da bi propisivanje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope pozitivno uticalo na opšti nivo kamatnih stopa u crnogorskom sistemu. Centralna banka nije definisala nivo te stope, ali ukoliko bude formirana radna grupa, sa zadovoljstvom ćemo uzeti učešće u njenom radu.

POBJEDA: Da li su kamatne stope porasle nakon što je ukinuto ograničenje ekstremno visoke kamate?

DAKIĆ: Centralna banka Crne Gore je u novembru 2012. godine donijela odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka, sa rokom primjene od šest mjeseci. Normativno ure-đivanje kamatnih stopa imalo je za cilj ograničavanje gornje granice kamatnih stopa, na kredite i depozite, a da se ne ugrozi kreditna aktivnost banaka.Centralna banka je nakon isteka odluke sugerisala bankama da u narednom periodu ne podižu kamatne stope na novoodobrene kredite.

U oktobru 2013. godine efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila je 10,75% i u odnosu na novem-bar 2012. godine, kada je uvede-na mjera ograničenja kamatnih stopa, niža je za 0,29 procentnih poena. Pri tome, zabilježeno je značajnije smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne kredite i to odobrene sektoru privrede za 1,05 procentnih poena, a sektoru stanovništva za 2,59 procentnih poena.Iako se odluka o limitiranju kamatnih stopa nije odnosila na MFI, zabilježeno je smanjenje i ovih kamatnih stopa u posmatranom periodu. Tako je efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite u istom periodu niža za 2,50 procentnih poena. Pri tome, blago su povećane kamatne stope MFI na novoodobrene kredite sektoru privrede za 0,16 procentnih poena, dok su na kredite odobrene sektoru stanovništva smanjene za 2,65 procentnih poena.Pri kreiranju i vođenju politike kamatnih stopa banke su u potpunosti samostalne i vode se, prije svega, kretanjem kamatnih stopa na njihove izvore sredstava, prvenstveno na pozajmice i depozite, kao i premijom rizika. Kako se u narednoj godini očekuje početak realizacije značajnih investicija, kao i potencijalno osnivanje novih filijala i banaka u Crnoj Gori, to će doprinijeti i jačanju konkurencije na bankarskom tržištu, što će dalje doprinijeti smanjenju nivoa kamatnih stopa.

POBJEDA: Koliko je loših kredita u sistemu u ovom momentu i kakva je njihova sudbina?

DAKIĆ: Rast nekvalitetnih kredita problem je koji je u crnogorskom bankarskom sistemu izražen od pojave finansijske krize.U postkriznom periodu banke su značajan dio nekvalitetnih kredita izmjestile iz svojih u bilanse matičnih banaka, vršile njihovu prodaju i reprogramirale dospjele obaveze. Ukupan iznos prodate i transferisane aktive od izbijanja krize do danas iznosio je oko 650 miliona eura. I pored toga, problem je i dalje evidentan. Na kraju oktobra tekuće godine, ukupni nekvalitetni krediti i ostala potraživanja banaka (bez kamata i vremenskih razgraničenja) iznosili su 438,6 miliona eura, odnosno 17,7% ukupnih kredita i ostalih potraživanja banaka. Stoga je Centralna banka, u saradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvom finansija, tokom 2012. i 2013. godine intenzivno radila na kreiranju normativnog okvira za dobrovoljno vansudsko restrukturiranje duga pravnih i fizičkih lica korisnika hipotekarnih kredita prema bankarskom sektoru i drugim povjeriocima, kojim će se podstaći oporavak dužnika i pristup novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta.

POBJEDA: Koji su najveći rizici za ekonomiju u ovoj godini?

DAKIĆ: Rizici su prisutni u sva tri sektora realnom, bankarskom i javnom. Kao mala i otvorena ekonomija Crna Gora je podložna uticaju okruženja. Usporen rast zemalja EU sa kojima Crna Gora ima najveći obim spoljnotrgovinske razmjene je od velikog uticaja na crnogorsku ekonomiju. Ovome treba dodati izraženu nelikvidnost realnog sektora.U bankarskom sektoru rizik je visok nivo nekvalitetnih kredita, visoke kamatne stope i ročna neusklađenost sredstava i plasmana.Najzad u javnom sektoru rizici su visok nivo budžetskog deficita i nivo i dinamika javnog duga.Sve ovo zahtijeva stalni nadzor nadležnih institucija.

POBJEDA: Da li na bilo koji način može biti ugrožena finansijska stabilnost u Crnoj Gori u ovoj godini?

DAKIĆ: Finansijski sistem Crne Gore je stabilan. Svi njegovi elementi finansijski posrednici, tržišta i infrastruktura bez zastoja obavljaju svoje funkcije. Trenutni nivo solventnosti i likvidnosti bankarskog sektora koji opredjeljujuće djeluje na finansijski sistem, značajno je iznad propisanih standarda, što je pokazatelj ne samo njegove stabilnosti, već i stabilnosti finansijskog sistema u cjelini. I ostali parametri ne ukazuju da finansijska stabilnost u narednom periodu može biti ugrožena i pored prisutnih rizika. Centralna banka će i u 2014. godini u cilju uspješnog nadgledanja bankarskog sistema jačati postojeće i razvijati nove tehnike supervizije koji će se primjenjivati u neposrednoj i posrednoj kontroli.

POBJEDA: Kakvo kretanje cijena nekretnina očekujete u narednom periodu?

DAKIĆ: Na osnovu rezultata ankete, u junu 2013. godine prosječna cijena stambenih objekata u Podgorici iznosila je 1.069,8 eura, što je najniži nivo od marta 2008. godine, kada je prosječna cijena iznosila 1.738,3 eura. Pored toga, došlo je do smanjenja cjenovne razlike između tri zone u Podgorici. Uzimajući u obzir značajan broj praznih stambenih jedinica, ne mali broj stambenih jedinica koji su u vlasništvu građevinskih firmi (neprodati stanovi) i u vlasništvu banaka (hipoteka na nepokretnost), kretanje stambenih kredita i kupovnu moć stanovništva, te namjere Vlade da se oporezuje dio praznih stambenih jedinica, očekivati je da će cijene nekretnina stagnirati ili dalje opadati.


Privredi dato 60 miliona manje kredita nego 2012

POBJEDA: Koliko je novoodobrenih kredita u 2013. godini?

DAKIĆ: Tokom prvih deset mjeseci 2013. godine odobreno je ukupno 623 miliona eura novih kredita, što je bilo više u odnosu na isti period prethodne godine za 53,6 miliona eura ili 9,4%.Najviše novih kredita odobreno je sektoru privrede (255,4 miliona eura ili 41% ukupno novoodobrenih kredita) i sektoru stanovništva (233,2 miliona eura ili 37,4%). Međutim, i pored najvećeg učešća u novoodobrenim kreditima, sektoru privrede je odobreno za 19,1% (60,2 miliona eura) manje kredita u odnosu na prvih deset mjeseci prethodne godine. Istovremeno, u odnosu na isti period prethodne godine, sektoru stanovništva je odobreno više kredita za 24,4% (45,7 miliona eura).

POBJEDA: Kako procjenjujete da će se u kreditiranju kretati stvari u 2014. godini?

DAKIĆ: Očekivanje je da će u 2014. godini biti nastavljen trend rasta novih kredita zbog stabilnosti bankarskog sektora, kontinuiranog rasta depozita, poboljšanog odnosa kredita i depozita, kao i poboljšanog koeficijenta likvidnosti i solventnosti. Pored toga, očekuju se pozitivni efekti realizacije projekta dobrovoljnog restrukturiranja loših kredita banaka, prije svega kroz smanjenje nelikvidnosti realnog sektora i samim tim intenzivnije kreditiranje produktivnih sektora crnogorske ekonomije.


Javni dug ne smije preći 60% BDP

POBJEDA: Do kojeg nivoa Crna Gora, koja sada ima zaduženje oko 53% BDP-a, još može da se zaduži, a da to ne bude zona visokog rizika? Da li ima uopšte još prostora za bezbolno zaduženje?

DAKIĆ: Teško je govoriti o bezbjednim i rizičnim granicama zaduženosti.

One zavise od ekonomskog rasta, situacija na globalnim finansijskim tržištima, kamate i sl., što su promjenljive kategorije.

Crna Gora svakako treba da teži nižem nivou, a da pritom ne pređe granicu Mastrihtskog kriterijuma javnog duga, to jest 60% od BDP-a.

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore